InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni dosegnula je četiri posto u listopadu, dok predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel upozorava da će Europska središnja banka (ESB) u prosincu teško izbjeći novo povećanje kamatnih stopa. Prema njegovoj procjeni, inflacijski izgledi približavaju se nepovoljnom scenariju ESB-a, koji za 2027. predviđa rast cijena od 3,2 posto.
Prema preliminarnoj procjeni Eurostata objavljenoj 4. studenoga, godišnja inflacija porasla je s 3,8 posto u rujnu na četiri posto u listopadu. Najveći pritisak ponovno dolazi od energije, čije su cijene na godišnjoj razini porasle 20,8 posto. Eurostat
ESB je krajem listopada zadržao kamatne stope nepromijenjenima, nakon dva povećanja tijekom 2026. godine. No Nagel smatra da bi nastavak poskupljenja energije mogao otežati povratak inflacije prema cilju od dva posto.
U govoru održanom 3. studenoga u Berlinu upozorio je da će povećanje kamata biti teško izbjeći ako se inflacijski izgledi znatno ne poboljšaju. Nagel je član Upravnog vijeća ESB-a, ali njegova procjena ne predstavlja unaprijed donesenu odluku o prosinačkim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate .... Deutsche Bundesbank
Inflacija u eurozoni ubrzala, energija poskupjela 20,8 posto
Listopadski podaci Eurostata pokazuju da su cijene energije nastavile rasti brže od ostalih glavnih skupina proizvoda i usluga. Njihova godišnja stopa povećala se s 18,9 na 20,8 posto.
Istodobno je inflacija usluga porasla s 3,2 na 3,3 posto, dok su cijene hrane, alkohola i duhana rasle 1,6 posto, nakon 1,3 posto u rujnu.
Temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, ostala je na 2,5 posto. Inflacija bez energije iznosila je 2,3 posto.
Ta razlika pokazuje zašto je procjena trajanja energetskog šoka važna za ESB. Ukupna inflacija već je dvostruko viša od cilja, ali pokazatelj koji isključuje najpromjenjivije komponente zasad ne bilježi jednako snažno ubrzanje.
Listopadski podaci još su preliminarni. Eurostat je objavu konačnih podataka najavio za 18. studenoga.
Zašto je ESB u listopadu odlučio pričekati
Upravno vijeće ESB-a na sastanku 29. listopada zadržalo je depozitnu stopu na 2,50 posto. Kamatna stopaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... na glavne operacije refinanciranja ostala je na 2,65 posto, a stopa na graničnu kreditnu liniju na 2,90 posto. European Central Bank
Jedan od razloga za stanku bio je nedostatak uvjerljivih dokaza da su više cijene energije već pokrenule snažniji rast plaća. ESB je ocijenio da su temeljni inflacijski pritisci zasad relativno stabilni, iako dulje trajanje energetskog šoka povećava rizike.
Nagel upozorava upravo na mogućnost da se takva situacija promijeni. Ponavljani skokovi cijena energije povećavaju troškove proizvodnje i usluga, a s vremenom mogu potaknuti zahtjeve zaposlenika za višim plaćama.
Ako kompanije dodatne troškove rada prenesu na prodajne cijene, početni energetski šok mogao bi prerasti u dugotrajniji inflacijski pritisak. ESB takav razvoj nastoji ograničiti monetarnom politikom, iako povećanje kamata ne može izravno utjecati na svjetske cijene nafte i plina.
Inflacijska očekivanja za 2027. povećana na 2,6 posto
Pogoršanje izgleda vidljivo je i u anketi profesionalnih prognostičara koju je ESB objavio 30. listopada.
Očekivana prosječna inflacija za 2027. povećana je s 2,2 na 2,6 posto, odnosno za 0,4 postotna boda. Za 2026. očekivanja su podignuta s 2,7 na tri posto, dok je prognoza za 2028. ostala na dva posto. Fourth quarter of 2026
Riječ je o očekivanjima stručnjaka koji sudjeluju u anketi ESB-a, a ne o novoj službenoj projekciji Upravnog vijeća. Rujanska projekcija stručnjaka ESB-a predviđala je inflaciju od 2,5 posto u 2027. godini.
Razlika između kratkoročnih i dugoročnih očekivanja posebno je zanimljiva. Prognostičari sada predviđaju višu inflaciju tijekom 2027., ali njihova dugoročna očekivanja za 2031. ostala su na dva posto.
Prema tim procjenama, energetski šok mogao bi trajati dulje nego što se ranije očekivalo, ali zasad nema očekivanja trajnog odstupanja inflacije od cilja ESB-a.
Sudionici ankete procjenjuju da bi neizravni učinci skuplje energije mogli pridonijeti godišnjoj inflaciji za približno 0,3 postotna boda u 2027. godini. Sekundarni učinci kroz plaće i dalje se procjenjuju kao ograničeni.
Za prosinačku odluku to znači da ESB mora procijeniti koliko će se sadašnji rast energetskih troškova zadržati u cijenama drugih proizvoda i usluga.
Nepovoljni scenarij ESB-a predviđa inflaciju od 3,2 posto
Nagelovo upozorenje dobiva konkretnije značenje kada se usporede osnovni i nepovoljni scenarij iz rujanskih projekcija ESB-a.
Prema službenim makroekonomskim projekcijama, osnovni scenarij predviđa prosječnu inflaciju od 2,5 posto u 2027. godini. U nepovoljnom scenariju ona doseže 3,2 posto, uz temeljnu inflaciju od 2,8 posto. European Central Bank
Razlika u ukupnoj inflaciji iznosi 0,7 postotnih bodova. Nepovoljni scenarij pretpostavlja dugotrajnije poremećaje na energetskom tržištu i izraženije prelijevanje viših troškova na ostale cijene.
Posljedice bi se osjetile i u gospodarskom rastu. Prema osnovnoj projekciji, BDP eurozone trebao bi porasti 1,4 posto u 2027., dok nepovoljni scenarij predviđa rast od 1,1 posto.
Takva kombinacija stvara dodatnu poteškoću za monetarnu politiku. ESB bi morao suzbijati snažnije inflacijske pritiske u gospodarstvu koje istodobno raste sporije od očekivanog.
Nagel nije ustvrdio da će se nepovoljni scenarij ostvariti. Njegova je procjena da se aktualni inflacijski izgledi približavaju tom scenariju, zbog čega smatra da bi novo povećanje kamata moglo biti potrebno već u prosincu.
Krediti poduzećima u eurozoni već su poskupjeli
Moguće novo povećanje kamata dolazi u trenutku kada je financiranje poduzeća u eurozoni već postalo skuplje.
Prema statistici ESB-a objavljenoj 2. studenoga, kompozitni trošak novih kredita nefinancijskim poduzećima u rujnu je porastao za 13 baznih bodova, na 3,90 posto. European Central Bank
Kod novih kredita do 250.000 eura s promjenjivom kamatnom stopom ili početnim razdobljem fiksiranja do tri mjeseca prosječna stopa povećana je za osam baznih bodova, na 4,01 posto.
Ti podaci potvrđuju poskupljenje novog financiranja tijekom rujna, ali ne pokazuju koliki se dio povećanja može izravno pripisati ranijim odlukama ESB-a. Na kamate banaka utječu i tržišni uvjeti te struktura odobrenih kredita.
Za poduzeća koja kreditima financiraju ulaganja ili obrtna sredstva dodatno povećanje referentnih kamata moglo bi značiti veći trošak kapitala. Posebno bi osjetljive mogle biti kompanije kojima je skuplja energija već povećala rashode, a nemaju dovoljno prostora za podizanje prodajnih cijena.
Moguće novo zaoštravanje monetarne politike relevantno je i za BiH, posebno za kredite s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz EURIBORKrenuli ste u banku, želite se zadužiti za privatnu invest....
Ipak, promjena ključnih kamata ESB-a ne znači automatsko povećanje svih kreditnih rata u domaćim bankama. Učinak ovisi o ugovorenom referentnom pokazatelju, razdoblju usklađivanja i uvjetima pojedinačnog kredita.
Hoće li ESB povećati kamate u prosincu?
Nagelovo upozorenje dolazi u trenutku kada ni profesionalni prognostičari nisu jedinstveni oko sljedećeg poteza ESB-a.
Prema anketi provedenoj od 2. do 7. listopada, 48 posto ispitanika očekivalo je depozitnu stopu od 2,50 posto u četvrtom tromjesečju. Istodobno je 43 posto predviđalo povećanje na 2,75 posto. Ta očekivanja prethode listopadskoj odluci ESB-a, Nagelovu govoru i najnovijoj Eurostatovoj procjeni inflacije.
Upravno vijeće ESB-a ponovno se sastaje 16. i 17. prosinca. Tada će razmotriti nove makroekonomske projekcije Eurosustava koje će prvi put obuhvatiti i 2029. godinu.
Nagel smatra da će bez znatnog poboljšanja inflacijskih izgleda povećanje kamata biti teško izbjeći. No ESB je u listopadskoj odluci ponovno potvrdio da neće unaprijed određivati putanju kamata.
Do prosinačkog sastanka bit će poznati i konačni listopadski podaci o inflaciji. Oni će pomoći procijeniti nastavlja li se rast cijena širiti izvan energetskog sektora, što je jedno od ključnih pitanja za sljedeću odluku ESB-a.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
