Deset milijuna eura EBRD-ova financiranja preko UniCredit Bank Mostar namijenjeno je digitalizaciji, automatizaciji i energetski učinkovitijoj opremi MSP-ova u BiH. Za kompaniju kojoj nedostatak ljudi ograničava proizvodnju važnije je drugo pitanje: koji se dio posla uopće isplati automatizirati?
Pakiranje, paletizacija, sortiranje i transport materijala, automatizirana skladišta, povezani strojevi te oprema za automatiziranu obradu i kontrolu proizvodnje nalaze se među tehnologijama koje program Go Digital podržava. Prihvatljiva mogu biti i ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Za proizvodnu kompaniju to otvara konkretniju računicu od same odluke o kupnji novog stroja.
Kada nedostatak radnika postaje pitanje automatizacije?
U Federaciji BiH 63 posto anketiranih poslodavaca planira nova zapošljavanja tijekom 2026., pokazuje istraživanje Federalnog zavoda za zapošljavanje provedeno među 1.299 poslodavaca. Najveći dio planirane potražnje za radnicima, 39 posto, dolazi iz prerađivačke industrije.
Istodobno se dio praznih mjesta već popunjava izvan domaćeg tržišta rada. U BiH je tijekom 2025. izdano 6.702 radnih dozvola strancima, od čega 4.584 za nova zapošljavanja. Prerađivačka industrija dobila je 1.170 dozvola, odmah iza građevinarstva.
To ipak ne znači da je svaki posao koji je teško popuniti kandidat za stroj.
Ako kompaniji nedostaje tehnolog, električar ili iskusan operater, nova oprema može otvoriti potrebu za još specifičnijim znanjem. Drukčija je situacija kada velik broj radnih sati odlazi na ponavljajuće operacije poput pakiranja, sortiranja, paletizacije ili premještanja materijala.
Tada vrijedi napraviti račun.
Koliko vas sadašnji proces stvarno košta?
Pretpostavimo da kompanija zbog ručnog pakiranja i paletizacije ne može povećati proizvodnju.
Prvi podatak nije cijena nove linije, nego trošak procesa koji ona treba promijeniti.
Ako na tom dijelu proizvodnje radi pet zaposlenih, treba znati njihov ukupni godišnji trošak. Zatim treba dodati prekovremene sate, trošak pronalaska i obuke novih ljudi te izgubljenu maržu na narudžbama koje kompanija zbog nedovoljnog kapaciteta ne može prihvatiti ili isporučiti.
Tek tada na drugu stranu računa dolazi nova oprema.
Uz nabavnu cijenu treba uračunati financiranje, instalaciju, održavanje, potrošnju energije i ljude koji će i dalje biti potrebni za upravljanje procesom.
Pojednostavljeno:
Godišnji financijski učinak = mjerljive uštede + dodatna marža ostvarena većim kapacitetom – dodatni operativni troškovi.
Tu je važna jedna razlika. Ako nova linija omogućuje dodatnu prodaju od 100.000 eura, u račun se ne stavlja svih 100.000. Relevantno je koliko kompaniji od te prodaje ostaje nakon troškova dodatne proizvodnje.
Bez tog podatka ni povećanje kapaciteta od 20 ili 30 posto ne govori dovoljno o isplativosti ulaganja.
Kredit i poticaj nisu isti novac
EBRD-ovih 10 milijuna eura kreditna su sredstva koja UniCredit Bank Mostar plasira prihvatljivim malim i srednjim poduzećima. Kompanija kredit otplaćuje prema uvjetima koje ugovori s bankom.
Program uz financiranje uključuje i investicijske poticaje te tehničku pomoć koje financira Europska unija preko Western Balkans Investment Frameworka. Poticaj je zaseban od kredita i ovisi o ispunjavanju uvjeta programa te uspješnoj realizaciji i verifikaciji investicije.
Kamatna stopaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., rok otplate, maksimalni pojedinačni iznos i ostali komercijalni uvjeti ove kreditne linije nisu navedeni u EBRD-ovoj objavi. Njih zato treba provjeriti izravno s UniCredit Bank Mostar prije izračuna konačne cijene financiranja.
Kompanije u BiH već su ulagale u automatizaciju
Go Digital već ima rezultate na domaćem tržištu.
U prethodnom programu kroz sedam kreditnih linija osigurano je 50 milijuna eura, a 169 MSP-ova financiralo je ukupno 199 projekata. Prema podacima EBRD-a, 79 posto financiranja bilo je usmjereno na automatizaciju i digitalizaciju.
To je korisniji podatak od same veličine novog kreditnog okvira. Pokazuje da domaće kompanije takva ulaganja već provode.
Slična računica pojavljuje se i kod uredskih poslova. Među MSP-ovima kojima nedostaju određene vještine dio kompanija već koristi tehnologiju kako bi taj manjak ublažio. U proizvodnji se rezultat može još izravnije vezati uz broj jedinica po satu, zastoje, potrošnju energije i potrebne radne sate.
Četiri brojke prije odlaska u banku
Za proces koji kompanija želi promijeniti dovoljno je za početak zapisati četiri podatka:
radne sate koje danas troši → dodatni kapacitet koji bi nova oprema otvorila → dodatnu maržu koju taj kapacitet može donijeti → godišnji trošak financiranja i rada opreme.
Ako dodatna marža i mjerljive uštede ne pokrivaju novi trošak u razdoblju koje kompanija smatra prihvatljivim, dostupnost kredita neće popraviti računicu projekta.
Ako ga pokrivaju, tada vrijedi provjeriti ispunjava li konkretna investicija uvjete Go Digital programa i pod kojim je uvjetima UniCredit može financirati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
