Digitalni porez ponovno je u središtu transatlantskih napetosti. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Francuskoj carinama od čak 100 posto na vino i šampanjac ako Pariz ne ukine porez na digitalne usluge koji pogađa velike američke tehnološke kompanije.
Na prvi pogled riječ je o sporu oko porezne politike.
U stvarnosti se radi o mnogo većem sukobu.
Europa želi oporezivati digitalne divove koji ostvaruju milijarde prihoda na europskom tržištu, dok Washington takve mjere vidi kao izravan udar na američke kompanije i tehnološku dominaciju SAD-a.
Zbog toga prijetnja carinama na francuska vina nije samo poruka Parizu.
To je upozorenje cijeloj Europi.
Zašto je digitalni porez postao problem?
Francuska je još 2019. godine uvela porez od tri posto na prihode od digitalnih usluga.
Porez se primjenjuje na kompanije koje ostvaruju više od 25 milijuna eura prihoda u Francuskoj i više od 750 milijuna eura globalnih prihoda.
Formalno, porez nije usmjeren prema određenoj državi.
U praksi, međutim, najveći teret snose upravo američki tehnološki divovi.
Među njima su kompanije poput Googlea, Mete, Amazona i drugih velikih digitalnih platformi koje ostvaruju značajne prihode na europskom tržištu.
Washington već godinama tvrdi da je riječ o diskriminatornoj mjeri.
Francuska tvrdi suprotno.
Pariz smatra da digitalne kompanije moraju plaćati porez tamo gdje stvaraju vrijednost i ostvaruju prihode.
Upravo na toj točki nastaje sukob.
Trump koristi vino kao pregovaračko oružje
Trump je u razgovoru za New York Post poručio da je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu izravno prenio svoju poruku.
“Zamolio sam ga da ne oporezuje američke kompanije, a ako to učine, nemam izbora nego uvesti carinu od 100 posto na sve šampanjce i sva vina koja dolaze iz Francuske”, izjavio je Trump.
Ovakav pristup nije novost.
Tijekom prethodnih trgovinskih sporova Trump je više puta koristio carine kao sredstvo političkog i gospodarskog pritiska.
Francusko vino, šampanjac i druga alkoholna pića već su se ranije nalazili na popisu proizvoda kojima je prijetio visokim carinama.
Razlog je jednostavan.
To su proizvodi visoke dodane vrijednosti koji imaju snažan simbolički značaj za Francusku.
Zašto je francuska vinska industrija posebno ranjiva?
Francuska vina i šampanjci nisu samo izvozni proizvodi.
Oni predstavljaju dio nacionalnog identiteta i jednu od najvažnijih izvoznih industrija zemlje.
Prema podacima Eurostata, izvoz alkoholnih pića iz Europske unije u SAD vrijedio je oko devet milijardi eura tijekom 2024. godine.
Sjedinjene Američke Države jedno su od najvažnijih tržišta za europske proizvođače vina i žestokih pića.
Zbog toga bi eventualne carine od 100 posto imale ozbiljne posljedice.
Skuplji proizvodi značili bi:
- pad konkurentnosti
- smanjenje prodaje
- pritisak na proizvođače
- ugrožavanje izvoza
Posebno su osjetljivi proizvodi poput šampanjca i konjaka koji se, prema pravilima zaštićenog zemljopisnog podrijetla, mogu proizvoditi samo u određenim francuskim regijama.
Za njih ne postoje jednostavne alternative.
Europa i SAD ponovno ulaze u fazu trgovinske neizvjesnosti
Nova prijetnja dolazi u trenutku kada su transatlantski odnosi već opterećeni nizom otvorenih pitanja.
Od subvencija za zelenu industriju i električna vozila do tehnološke regulacije i sigurnosne politike, između Bruxellesa i Washingtona postoji sve više područja neslaganja.
U takvom okruženju digitalni porez postaje simbol šireg problema.
Europa pokušava smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim platformama i povećati vlastiti fiskalni suverenitet.
SAD nastoji zaštititi svoje globalne tehnološke lidere.
To stvara sukob interesa koji će vjerojatno trajati godinama.
Digitalni divovi postali su nova geopolitička tema
Prije deset godina rasprava o tehnološkim kompanijama uglavnom se vodila kroz prizmu inovacija.
Danas je situacija bitno drukčija.
Velike digitalne platforme postale su pitanje:
- porezne politike
- gospodarske sigurnosti
- tržišne moći
- nacionalne konkurentnosti
Zbog toga europske vlade sve češće pokušavaju pronaći modele oporezivanja koji odgovaraju digitalnoj ekonomiji.
Problem je što međunarodni konsenzus još uvijek nije postignut.
Svaka država pokušava pronaći vlastito rješenje.
To otvara prostor za trgovinske sukobe poput ovog.
G7 summit u sjeni trgovinskih prijetnji
Trumpove izjave dolaze neposredno prije sastanka skupine G7 u francuskom Evian-les-Bainsu.
Za predsjednika Emmanuela Macrona taj skup ima posebnu političku težinu jer se održava pred završnicu njegova drugog i posljednjeg predsjedničkog mandata.
Umjesto rasprava o globalnom rastu, sigurnosti i investicijama, dio pozornosti sada se ponovno usmjerava prema trgovinskim sporovima.
To pokazuje koliko brzo gospodarska pitanja mogu postati politički problem.
Više od spora oko vina
Najveća pogreška bila bi ovaj slučaj promatrati isključivo kao spor između Trumpa i Macrona.
U središtu sukoba nije vino. U središtu sukoba nalazi se pitanje tko će ubirati porezne prihode od digitalne ekonomije vrijedne bilijune dolara.
To je pitanje koje će oblikovati gospodarske i političke odnose između Europe i Sjedinjenih Država tijekom sljedećeg desetljeća.
Ako Francuska popusti, Washington će ostvariti važnu pobjedu u borbi protiv europskih digitalnih poreza.
Ako Pariz ostane pri svom stavu, trgovinske napetosti mogle bi se dodatno produbiti i prerasti u novi transatlantski spor.
Jer ovo više nije rasprava o vinu, šampanjcu ili carinama. Ovo je rasprava o tome tko će postavljati pravila oporezivanja u digitalnom gospodarstvu 21. stoljeća.
