Od bureka i juha, tjestenine, humusa i mesa, do lubenica i raznovrsnih deserata – tko je ljetovao u Turskoj zna koliko raskošna može biti ponuda hotela, posebno u turističkim regijama. Fotografije bogatih stolova često su mamac na internetskim stranicama hotela, a all-inclusive aranžmani privlače obitelji koje uživaju u obilju hrane. No, iza te raznolikosti krije se i problem – goleme količine hrane završavaju u otpadu.
Prema podacima provladine Zaklade za sprječavanje rasipanja (TISVA), u Turskoj se godišnje baci oko 8,7 milijuna tona hrane, što u prosjeku znači 102 kilograma po osobi. Savjetnici predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, okupljeni u Vijeću za poljoprivredu i prehranu, najavili su da će u idućim mjesecima izraditi koncept mjera za smanjenje bacanja hrane.
Posebno je na meti kritike koncept doručka Serpme Kahvaltı, gdje se gostima automatski poslužuje 15 do 20 zdjelica s različitim namirnicama – od sireva i mesnih prerađevina do meda, džemova i kajmaka. „Polovica hrane završi u smeću. Gost bi trebao sam birati što želi“, upozorava Ramazan Bingöl, član predsjedničkog vijeća i predsjednik Udruge ugostiteljskih objekata (TÜRES).
Slična se rasprava vodi i o all-inclusive hotelima, gdje neograničeni samoposlužni bufeti potiču goste da pune tanjure više puta, a višak na kraju završava u otpadu. Bingöl predlaže prelazak na à-la-carte sustav, gdje bi gosti sami naručivali hranu.
No, udruge turističkih agencija već ističu kako su to zasad tek prijedlozi bez zakonske snage, a mnogi u njima vide i sukob interesa. Hoteli, naglašavaju, i dalje slobodno kreiraju svoju ponudu, a all-inclusive ostaje ključan adut turskog turizma koji je prošle godine ostvario više od 61 milijarde dolara prihoda.
