U Budvi je proteklih dana održan regionalni simpozij “Elektroprivrede Crne Gore”. Službeno je predloženo Europskoj komisiji da produži prijelazni period za primjenu CBAM-a do 1. siječnja 2027. godine.
Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljika čija bi taksa trebalo da počne s primjenom 1. siječnja 2026. godine. Ovo predstavlja dodatni namet na uvoz cimenta, željeza, čelika, aluminija, đubriva i električne energije u Europsku uniju. Namet se odnosi isključivo na zemlje koje ne oporezuju emisije CO2.
Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je na ovom simpoziju da je na državi da hitno donese zakone o reguliranju emisije ugljika u međunarodnoj trgovini. Cilj je da gospodarstvo, a posljedično i stanovništvo, ne bi trpili još veće troškove i probleme.
“Izvoznici iz Bosne i Hercegovine od 1. siječnja 2026. godine moraju plaćati CBAM taksu za svaki euro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU. Zajedničkim djelovanjem prema Energetskoj zajednici i Europskoj komisiji zemlje grupe WB6, odnosno šest zemalja regije zapadni Balkan, mogu omogućiti bolje uvjete za održivu tranziciju i postizanje obavezujućih ciljeva”, naglasio je Buljubašić.
Tako je zbog toga Europska mreža operatora prijenosnih sustava električne energije (ENTSO-E) predložila Europskoj komisiji da produži prelazni period za primjenu CBAM do 1. siječnja 2027. godine.
Luigi Soreca, ambasador EU u BiH, kazao je ranije u intervjuu za “Nezavisne novine” da će se CBAM primijeniti na Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja 2026. godine. S tim da se primjena može odgoditi do 2030. godine ako BiH poduzme određene mjere.
Ranije je i na sastanku Energetske zajednice u Beču, koji je održan 12. prosinca prošle godine, Bosna i Hercegovina tražila da se preko ove organizacije traži od Europske komisije odgađanje ove primjene.
Uvođenje ove takse pogodilo bi kompanije iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova koje izvoze robu u EU.
BiH ne može ispuniti uvjete za CBAM ni do 2030. godine
Kada je u pitanju BiH, najveći problem je izvoz električne energije. Dodatni bi nameti na izvoz učinili domaću struju preskupom za europsko tržište, odnosno nekonkurentnom. Pored toga, ovo bi povećalo cijenu struje za domaće stanovništvo.
Almir Bečarević rekao je ranije za “Nezavisne novine” da BiH nije spremna za uvođenje ove takse.
Ona bi drastično uticala na povećanje cijena električne energije. Koliko će to biti uspješno, odnosno da li će se uvažiti ovaj zahtjev, teško je reći. Jedna veoma bitna stvar je ta da mi ništa ne radimo i da se uopće ne pripremamo za to. Takse će sigurno doći jednog dana, sad da li 1. siječnja 2026. godine ili nekog drugog datuma.
Almir Bečarević, Stručnjak za energetiku iz Sarajeva
Na pitanje da li BiH može ispuniti uvjete za izvoz električne energije u EU, a da ne plaća ove takse ukoliko se CBAM bude primjenjivao od 2030. godine, Bečarević odgovara da je to nemoguće.
“Mi smo još bazirani na termoelektrane na ugalj, posebno Elektroprivreda BiH. Podsjećamo, sada se već 80 posto struje proizvodi iz uglja, a 20 posto ili čak manje iz hidroenergije. Teško je očekivati da obnovljivi izvori energije zamjene ugalj u tako kratkom periodu. 2030. godina nije daleko, to je veoma blizu. Takse će doći kad-tad i one će biti u proizvodnoj cijeni svake elektroprivrede. Logično je da će onda ići dalje s povećanjem cijena električne energije”, naglasio je Bečarević.
