Europsko gospodarstvo ušlo je u 2026. godinu slabije nego što se očekivalo. Najnovija revizija podataka Eurostata pokazala je da je BDP eurozone u prvom tromjesečju pao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je gospodarstvo Europske unije zabilježilo pad od 0,1 posto. Još prije nekoliko tjedana službene procjene govorile su o blagom rastu, no novi podaci otkrivaju znatno lošiju sliku europske ekonomije.
Za investitore, kompanije i kreatore ekonomskih politika to je važan signal. Nakon razdoblja otpornosti tijekom 2025. godine, europsko gospodarstvo ponovno pokazuje znakove usporavanja upravo u trenutku kada se očekivao snažniji oporavak industrije, izvoza i potrošnje.
Revizija Eurostata promijenila je sliku europskog rasta
Prve procjene Eurostata objavljene u svibnju sugerirale su da je eurozona ostvarila skroman kvartalni rast od 0,1 posto.
Međutim, revidirani podaci pokazali su suprotan trend.
Gospodarska aktivnost u eurozoni smanjena je za 0,2 posto, dok je na razini cijele Europske unije pala za 0,1 posto.
Takva promjena nije samo statistički detalj. Ona pokazuje da je gospodarska aktivnost tijekom prvih mjeseci godine bila slabija nego što se prvotno procjenjivalo.
Posebno zabrinjava činjenica da se usporavanje događa nakon relativno stabilnog završetka 2025. godine, kada je eurozona bilježila rast od 0,2 posto na kvartalnoj razini.
Irska najveći gubitnik, Njemačka i dalje preslaba
Najveći negativni doprinos europskim rezultatima stigao je iz Irske.
Prema Eurostatu, irski BDP potonuo je za čak 12,1 posto na kvartalnoj razini, dodatno produbljujući recesijske trendove u toj zemlji. Statističari pritom upozoravaju da irsko gospodarstvo često pokazuje snažne oscilacije zbog specifične metodologije povezane s poslovanjem multinacionalnih kompanija.
Pad gospodarske aktivnosti zabilježile su i:
- Litva (-0,3%)
- Švedska (-0,2%)
- Francuska (-0,1%)
S druge strane, određena gospodarstva nastavila su pokazivati otpornost.
Španjolska je rasla 0,6 posto na kvartalnoj razini, dok su Njemačka i Italija ostvarile rast od 0,3 posto.
Dok su pojedina europska gospodarstva uspjela zadržati pozitivan rast, dio zemalja ušao je u fazu stagnacije.
Među njima je i Hrvatska, čija je gospodarska aktivnost u prvom kvartalu ostala na razini prethodnog tromjesečja, uz Rumunjsku, Portugal i Luksemburg.
Takvi rezultati upućuju na slabljenje gospodarskog zamaha koje se više ne može promatrati kao izoliran slučaj pojedinih tržišta.
Ipak, čak ni njemački rast nije dovoljan da promijeni širu sliku europske ekonomije.
Njemačka ostaje najveći europski problem
Iako je njemačko gospodarstvo tehnički izašlo iz razdoblja stagnacije, godišnji podaci pokazuju koliko je oporavak slab.
Njemački BDP u prvom kvartalu porastao je samo 0,3 posto na godišnjoj razini, što je najslabiji rezultat među najvećim gospodarstvima Europske unije.
Za usporedbu:
- Španjolska je rasla 2,7 posto
- Francuska 0,9 posto
- Italija 0,8 posto
Njemačka se i dalje suočava s kombinacijom problema koji uključuju slabu industrijsku proizvodnju, visoke troškove energije, sporiju globalnu trgovinu i pad konkurentnosti pojedinih industrijskih sektora.
Budući da je riječ o najvećem europskom gospodarstvu, njemačka slabost automatski ograničava potencijal rasta cijele eurozone.
Godišnji podaci otkrivaju još veće usporavanje
Još veći razlog za zabrinutost krije se u godišnjim stopama rasta.
Eurostat sada procjenjuje da je eurozona u prvom kvartalu rasla svega 0,3 posto na godišnjoj razini, dok je prethodna procjena iznosila 0,8 posto.
Na razini Europske unije rast je iznosio 0,7 posto.
To znači da europska ekonomija ulazi u razdoblje izrazito sporog rasta u kojem svaka vanjska nestabilnost može imati znatno veći utjecaj nego prethodnih godina.
Za kompanije to znači opreznije investicijske planove.
Za potrošače znači sporiji rast plaća i zaposlenosti.
Za vlade znači manje fiskalnog prostora za nove razvojne projekte.
Danska, Poljska i Malta pokazuju da rast ipak postoji
Unatoč općem usporavanju, pojedina gospodarstva nastavljaju ostvarivati impresivne rezultate.
Najbrži godišnji rast u Europskoj uniji ostvarila je Danska.
Dansko gospodarstvo poraslo je čak 5,9 posto, čime se uvjerljivo izdvojilo od ostatka Europe.
Slijede:
- Malta (+4,3%)
- Poljska (+3,5%)
Takvi rezultati pokazuju da europsko usporavanje nije jednako raspoređeno.
Zemlje koje su uspjele zadržati snažne investicije, konkurentnost izvoza i fleksibilnije gospodarske modele i dalje ostvaruju iznadprosječne stope rasta.
Što usporavanje eurozone znači za poslovni sektor?
Za poslovnu zajednicu najvažnije pitanje nije hoće li europsko gospodarstvo formalno ući u recesiju.
Puno je važnije pitanje koliko dugo može trajati razdoblje vrlo sporog rasta.
Posljednjih nekoliko godina europske kompanije suočavale su se s inflacijom, energetskom krizom, rastom kamatnih stopa i geopolitičkom neizvjesnošću.
Sada se tim izazovima pridružuje i novo usporavanje potražnje.
Kada gospodarstvo raste tek nekoliko desetinki postotnog boda godišnje, konkurencija za kupce postaje znatno intenzivnija.
U takvom okruženju najviše profitiraju kompanije koje uspiju povećati produktivnost, ubrzati digitalnu transformaciju i pronaći nova izvozna tržišta.
Europa ulazi u eru skromnijeg rasta
Najnoviji podaci Eurostata sugeriraju da europska ekonomija ulazi u fazu u kojoj više neće biti dovoljno oslanjati se na oporavak nakon kriza iz prethodnih godina.
Pad BDP-a eurozone u prvom kvartalu i snažna revizija ranijih procjena pokazuju da je europski gospodarski zamah oslabio brže nego što se očekivalo.
Istodobno, razlike među državama postaju sve veće. Dok pojedina gospodarstva poput Danske, Poljske i Španjolske nastavljaju rasti, najveća europska gospodarstva i dalje se bore s niskom produktivnošću i slabom domaćom potražnjom.
Za poslovni sektor to znači jedno: razdoblje lakog rasta završava, a konkurentnost ponovno postaje ključni faktor uspjeha.
