Svjetske cijene hrane u svibnju su se stabilizirale nakon nekoliko mjeseci snažnog rasta, no detaljniji pogled na podatke Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuje da razlozi za opuštanje ne postoje. Iza naizgled mirne ukupne slike krije se nastavak rasta cijena žitarica i šećera, dok stručnjaci upozoravaju na rizike povezane s klimatskim promjenama, energetskim tržištima i globalnim trgovačkim rutama.
Za kompanije iz prehrambenog sektora, trgovce, proizvođače i potrošače to znači da je razdoblje neizvjesnosti daleko od završetka.
Stabilizacija indeksa skriva nove pritiske
Prema najnovijim podacima FAO-a, indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u svibnju je iznosio 130,8 bodova, što predstavlja blagi pad od 0,2 posto u odnosu na travanj.
Na prvi pogled riječ je o pozitivnom signalu. Međutim, treba imati na umu da je u travnju indeks porastao za čak 2,5 posto, što je bio jedan od najvećih mjesečnih skokova u posljednjih godinu dana.
Drugim riječima, tržište nije ušlo u fazu pojeftinjenja hrane. Ono je samo privremeno zastalo nakon snažnog vala poskupljenja.
Najvažnija poruka za poslovni sektor jest da se temeljni inflatorni pritisci u prehrambenom lancu nisu povukli.
Žitarice ponovno rastu i stvaraju pritisak na cijeli lanac opskrbe
Posebnu pozornost zaslužuje tržište žitarica.
Cijene žitarica porasle su u svibnju za dodatnih 2,6 posto u odnosu na travanj, dok su na godišnjoj razini više gotovo pet posto.
Najviše je poskupjela pšenica, čak 3,4 posto na mjesečnoj razini. U odnosu na prošlu godinu njezina je cijena viša za 7,8 posto.
Razlog nije samo trenutačna potražnja.
Tržišta reagiraju na procjene slabijih prinosa kod velikih izvoznika, uključujući Sjedinjene Američke Države, ali i na zabrinutost zbog vremenskih uvjeta koji bi mogli utjecati na novu sezonu.
Istodobno su poskupjeli i kukuruz te riža.
Kod kukuruza su ključni čimbenici niže zalihe i snažnija potražnja, dok su kod riže rast cijena potaknuli povećani troškovi energije i ograničenja na strani ponude.
Za prehrambenu industriju ovo je posebno važno jer žitarice predstavljaju temelj brojnih proizvodnih lanaca – od pekarske industrije do stočne hrane.
Kada rastu cijene žitarica, učinci se vrlo brzo prelijevaju na cijeli prehrambeni sektor.
Šećer najveći izvor novog rasta cijena
Ako je pšenica postala simbol zabrinutosti za opskrbu, šećer je postao simbol rastuće konkurencije između prehrambene i energetske industrije.
Cijene šećera u svibnju su skočile za čak 7,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Glavni razlog nalazi se u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču šećerne trske.
Sve veći dio uroda usmjerava se prema proizvodnji etanola, što automatski smanjuje količine dostupne za prehrambenu industriju.
Dodatni rizik dolazi iz Azije.
Tržišta strahuju da bi vremenski fenomen El Niño mogao negativno utjecati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu, dvama važnim proizvođačima šećera.
To pokazuje koliko su tržišta hrane danas povezana s energetskom tranzicijom i klimatskim promjenama.
Biljna ulja donijela predah tržištu
Najveći razlog za stabilizaciju ukupnog FAO indeksa dolazi iz segmenta biljnih ulja.
Njihove cijene pale su prvi put ove godine, i to za 4,6 posto u odnosu na travanj.
Posebno je pojeftinilo palmino ulje.
Pad cijena povezuje se sa slabijim očekivanjima globalne potražnje te neizvjesnošću na tržištu sirove nafte.
Za proizvođače hrane to predstavlja kratkoročno olakšanje budući da biljna ulja imaju važnu ulogu u prehrambenoj industriji, ali i u proizvodnji brojnih prerađevina.
Ipak, analitičari upozoravaju da jedan mjesec pada nije dovoljan za zaključak da je započeo dugoročniji trend pojeftinjenja.
Hormuški tjesnac postaje novi faktor rizika
Možda najvažnije upozorenje stiglo je iz FAO-ova odjela za tržišta i trgovinu.
Direktor odjela Boubaker Ben-Belhassen upozorio je da poremećaji na ključnim trgovačkim pravcima, uključujući Hormuški tjesnac, mogu imati značajan utjecaj na cijene hrane.
Na prvi pogled to djeluje kao energetsko pitanje.
U stvarnosti riječ je o puno širem problemu.
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih svjetskih prometnih ruta za energente. Svako ozbiljnije narušavanje prometa moglo bi povećati cijene goriva, logistike i gnojiva.
To bi zatim povećalo troškove poljoprivredne proizvodnje diljem svijeta.
Globalno tržište hrane danas je osjetljivije na geopolitičke šokove nego prije deset godina.
Meso stabilno, ali govedina nastavlja rasti
Za razliku od žitarica i šećera, tržište mesa pokazalo je relativnu stabilnost.
Ukupne cijene mesa ostale su uglavnom nepromijenjene u odnosu na travanj.
Ipak, pojedini segmenti bilježe različite trendove.
Govedina je nastavila poskupljivati zahvaljujući snažnoj potražnji iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država.
S druge strane, cijene svinjetine pod pritiskom su obilne ponude i slabije globalne potražnje.
To potvrđuje da tržište hrane više nije vođeno jedinstvenim trendom, nego nizom različitih lokalnih i globalnih faktora.
Što to znači za inflaciju i poslovni sektor?
Iako je svibanjska stabilizacija cijena hrane pozitivna vijest, prerano je govoriti o kraju prehrambene inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Naprotiv.
Rast cijena žitarica, šećera i pojedinih vrsta mesa pokazuje da ključni troškovni pritisci i dalje postoje.
Za proizvođače hrane to znači nastavak pritiska na marže.
Za trgovce znači izazove u upravljanju cijenama i zalihama.
Za potrošače znači da značajnije pojeftinjenje hrane još nije na vidiku.
Posebno zabrinjava činjenica da se rizici više ne nalaze samo u poljoprivredi. Danas na cijene hrane jednako snažno utječu geopolitika, energija, logistika i klimatske promjene.
Stabilnost nije isto što i kraj problema
Najnoviji podaci FAO-a pokazuju da su se svjetske cijene hrane u svibnju zaustavile nakon snažnog proljetnog rasta.
No iza tog kratkoročnog predaha kriju se brojni rizici koji bi tijekom druge polovice godine ponovno mogli potaknuti novi val poskupljenja.
Žitarice poskupljuju, šećer bilježi snažan rast, klimatski rizici ostaju prisutni, a geopolitičke napetosti dodatno povećavaju neizvjesnost.
Zato svibanjska stabilizacija nije znak da je kriza cijena hrane završena.
Ona je prije upozorenje da globalno tržište hrane ulazi u razdoblje u kojem će otpornost opskrbnih lanaca biti jednako važna kao i sama proizvodnja hrane.
