YouTube je krajem 2024. godine izmijenio pristup moderiranju sadržaja, što je izazvalo niz rasprava. Nova pravila dopuštaju zadržavanje videa koji djelomično krše smjernice, ako se procijeni da je sadržaj od javnog interesa. Ove promjene predstavljaju značajan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku uklanjanja spornih materijala.
Nova pravila
Ranije se sadržaj uklanjao ako je više od četvrtine videa kršilo pravila, dok je novi prag postavljen na 50 posto. To znači da videozapis može sadržavati sporne tvrdnje ili govor mržnje, ali ostati dostupan ako se većina sadržaja ocijeni kao vrijedna javne rasprave.
Područja u kojima će se najčešće primjenjivati nova pravila uključuju teme poput izbora, političkih pokreta, rase, roda i cenzure. Recenzenti više ne donose konačne odluke na licu mjesta, već se u slučaju nejasnoća savjetuju s nadređenima. Prednost se daje slobodi izražavanja, čak i kad postoji rizik od potencijalne štete.
Ova politika nastavak je promjena koje su uvedene uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine. Tada je uvedena EDSA iznimka, koja omogućuje objavu sadržaja koji krši pravila ako je u edukativnom, dokumentarnom, znanstvenom ili umjetničkom kontekstu.
Regulacija i sloboda izražavanja
Glasnogovornica YouTubea, Nicole Bell, izjavila je za The Verge da se EDSA iznimke primjenjuju na vrlo mali broj videa. Dodala je kako su važne za očuvanje kompleksnih formata poput dugih podcasta, gdje jedan prekršaj ne bi trebao dovesti do uklanjanja cijelog sadržaja.
Bell je naglasila da YouTube redovito ažurira pravila kako bi ih uskladio s novim oblicima sadržaja i povratnim informacijama zajednice. Nova politika nastoji održati ravnotežu između regulacije i slobode izražavanja, osobito u polariziranom društvenom okruženju.
Primjeri primjene ovih promjena pokazuju koliko je pristup postao fleksibilniji. Jedan od njih bio je video o genski modificiranim cjepivima, koji je sadržavao opasne dezinformacije, ali je ostao online jer se procijenilo da je javni interes važniji. Video je kasnije uklonjen, no razlozi nisu javno objašnjeni.
Drugi slučaj bio je video s uvredom na račun transrodne osobe, što inače krši pravila o uznemiravanju. No budući da je uvreda bila izolirana, video je zadržan. U još jednom primjeru, video iz Južne Koreje u kojem se poziva na giljotiniranje bivšeg predsjednika nije uklonjen jer se prijetnja nije smatrala vjerodostojnom.
Društvene mreže i deregulacija
Ova pravila dolaze u trenutku kad društvene mreže šire trend deregulacije, osobito nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima. Platforme poput Mete ukinule su vanjsko provjeravanje činjenica i zamijenile ga sustavom komentara zajednice, po uzoru na mrežu X.
Pritisci s političke desnice postaju sve izraženiji, a neki političari otvoreno preuzimaju zasluge za opuštanje moderacije. Google, vlasnik YouTubea, istovremeno se suočava s velikim antimonopolskim tužbama američkog Ministarstva pravosuđa, što dodatno komplicira situaciju.
YouTube tvrdi da promjene proizlaze iz želje za očuvanjem kvalitetne javne rasprave. No, kritičari upozoravaju na opasnosti normalizacije dezinformacija, govora mržnje i radikalizacije. Ističu kako granica između slobode govora i štetnog sadržaja nikada nije bila jasna, ali da popuštanje kriterija može biti vrlo opasno.
Prema izvješću The New York Timesa, sve ove mjere predstavljaju svjesno pomicanje granica dozvoljenog na internetu. YouTube se u novoj strategiji sve više oslanja na procjene vrijednosti sadržaja u odnosu na njegovu štetnost, piše tportal.
Balans između slobode izražavanja i sigurnosti korisnika ostaje izazov za platforme. No u ovakvoj atmosferi promijenjenih pravila i rastućih političkih pritisaka, postavlja se pitanje – tko zaista određuje što je u javnom interesu?
