Njemački financijski stručnjaci u listopadu su postali oprezniji prema gospodarskom oporavku, premda bolje ocjenjuju trenutačno stanje gospodarstva. ZEW indeks očekivanja pao je s 34,7 na 28,1 bod, dok su proizvođačke cijene u rujnu porasle 6,7 posto. Istodobno, nove industrijske narudžbe bez velikih pojedinačnih poslova pokazuju slabiju dinamiku potražnje.
Prema istraživanju njemačkog instituta ZEW objavljenom 20. listopada, indeks gospodarskih očekivanja smanjen je za 6,6 bodova. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su pad na 30 bodova, pa je ostvareni rezultat bio 1,9 bodova ispod njihove prognoze.
Unatoč padu, indeks je ostao pozitivan. Među ispitanim financijskim stručnjacima i dalje prevladavaju očekivanja poboljšanja gospodarskih prilika u sljedećih šest mjeseci, ali je optimizam slabiji nego u rujnu.
Ocjena trenutačnog gospodarskog stanja istodobno je porasla s minus 47,1 na minus 35,9 bodova. Poboljšanje od 11,2 bodova pokazuje da stručnjaci sadašnje uvjete procjenjuju povoljnije nego prethodnog mjeseca, premda je ukupna ocjena i dalje negativna.
Potrošnja i investicije ostaju slabe
Predsjednik ZEW-a Achim Wambach ocijenio je da njemačko gospodarstvo polako izlazi iz stagnacije, ali da oporavak još nije samoodrživ. Kao glavne slabosti izdvojio je privatnu potrošnju i investicije, koje su pod pritiskom visokih cijena energije.
Prema njegovoj ocjeni, energetski troškovi smanjuju realne dohotke kućanstava, povećavaju proizvodne izdatke poduzeća i pridonose duljem zadržavanju inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... na povišenoj razini.
Početak četvrtog tromjesečja donio je različita očekivanja među djelatnostima. ZEW bilježi pogoršanje u bankarstvu, osiguranju, telekomunikacijama i uslugama, dok povoljnije signale registrira u proizvodnji čelika i metala te elektroničkoj industriji.
Slabija očekivanja zabilježena su i u eurozoni. Njezin ZEW indeks pao je s 25,8 na 18,5 bodova, dok je ocjena trenutačnog gospodarskog stanja ostala negativna, na minus 14,8 bodova.
Energija ponovno povećava industrijske troškove
Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, objavljenima 20. listopada, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu su porasle 6,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je njihov najveći godišnji rast od ožujka 2023.
Glavni izvor poskupljenja bila je energija, čije su proizvođačke cijene porasle 14,9 posto. Kada se energija isključi iz izračuna, godišnji rast proizvođačkih cijena iznosi 3,2 posto.
Troškovni pritisak prisutan je i kod materijala koji se koriste u daljnjoj proizvodnji. Njihove proizvođačke cijene porasle su 6,4 posto, što može dodatno opteretiti poduzeća koja više troškove ne mogu prenijeti na kupce.
Destatisov indeks obuhvaća industrijske proizvode proizvedene i prodane na njemačkom domaćem tržištu. Zato se njegov rast ne može izravno izjednačiti s povećanjem nabavnih troškova svih njemačkih proizvođača, ali pokazuje da su cjenovni pritisci prisutni i prije završne prodaje proizvoda potrošačima.
Postojeći poslovi rastu, ali nove industrijske narudžbe slabe
Podaci o njemačkim industrijskim narudžbama pokazuju zašto poboljšanje trenutačnog gospodarskog stanja još ne jamči nastavak oporavka.
Prema Destatisovu izvješću o industrijskim narudžbama za kolovoz, nove narudžbe pale su 10,6 posto u odnosu na srpanj. Međutim, rezultat je snažno povezan s oscilacijama velikih pojedinačnih poslova, osobito u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava.
Kada se veliki poslovi isključe, mjesečni pad iznosi samo 0,1 posto. Nepovoljniju sliku daje tromjesečna usporedba: od lipnja do kolovoza nove narudžbe bez velikih poslova bile su 2,6 posto manje nego u prethodna tri mjeseca.
Istodobno je, prema Destatisovu izvješću od 19. listopada, portfelj neizvršenih industrijskih narudžbi u kolovozu porastao 0,5 posto mjesečno i 10,7 posto godišnje. Procijenjena dostatnost postojećih narudžbi iznosila je devet mjeseci, uz pretpostavku nepromijenjenog prometa i bez novih narudžbi.
Njemačka industrija, dakle, raspolaže već ugovorenim poslovima, ali priljev novih narudžbi bez velikih projekata pokazuje slabiju dinamiku. Postojeći ugovori mogu podupirati proizvodnju, no njihova realizacija ne jamči da će poduzeća ugovoriti jednak opseg novih poslova.
Za proizvođače koji ovise o redovitim narudžbama industrijskih kupaca upravo je ta razlika važnija od samog mjesečnog pada ukupnog indeksa.
Što njemački podaci znače za izvoznike iz BiH?
Izvoz BiH u Njemačku u prvih osam mjeseci 2026. dosegnuo je 1,735 milijardi KM, uz rast od 7,8 posto. Kako je financa.ba ranije pisala, posebno je rastao izvoz strojeva i prijevoznih sredstava, za 13,7 posto, na 631,6 milijuna KM.
No ostvareni izvoz govori o već isporučenoj robi, dok slabljenje novih industrijskih narudžbi u Njemačkoj otvara pitanje buduće potražnje. Ti pokazatelji nisu izravno usporedivi, ali su važni za procjenu mogućih rizika za domaće dobavljače.
Ako njemački proizvođači nastave dobivati manje novih poslova, posljedice bi mogli osjetiti i izvoznici iz BiH, kroz smanjenje narudžbi ili pritisak na cijene. Zasad nema potvrde da se to već događa. Ključno će biti hoće li njemački kupci u posljednjem tromjesečju nastaviti ugovarati poslove dosadašnjim tempom.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
