Optimisti dijele slične moždane uzorke dok zamišljaju budućnost, za razliku od pesimista čiji su uzorci raznovrsniji
Novo znanstveno istraživanje otkriva zanimljivu vezu između pogleda na budućnost i načina rada mozga. Istraživači sa Sveučilišta Kobe analizirali su moždanu aktivnost ljudi dok su zamišljali različite scenarije koji bi ih mogli zadesiti u budućnosti.
Koristeći se metodom funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI), proučavali su koji se dijelovi mozga aktiviraju tijekom ovih zamišljanja. U fokusu je bio medijalni prefrontalni korteks, regija povezana s planiranjem, društvenim ponašanjem i introspekcijom.
Rezultati su pokazali da optimistične osobe imaju iznimno slične obrasce moždane aktivnosti kada razmišljaju o budućnosti. Njihov mozak doslovno “funkcionira na istoj valnoj duljini”, potvrđuju znanstvenici.
Za razliku od toga, pesimistične osobe zamišljaju budućnost na raznolikije načine, a njihova moždana aktivnost pokazuje veće razlike među pojedincima. Svaki pesimist doživljava budućnost na svoj jedinstven način, što ukazuje na individualniji unutarnji svijet.
Autori studije smatraju da bi sličnost u načinu razmišljanja kod optimista mogla objasniti njihovu lakšu socijalnu povezanost. Zajednički obrasci razmišljanja potiču osjećaj razumijevanja i povezanosti među ljudima s optimističnim pogledom.
S druge strane, kod pesimista razlike u moždanoj aktivnosti ukazuju na veću kognitivnu raznolikost, što može dovesti do osjećaja izolacije. Njihove mentalne slike budućnosti često su nejasne, isprepletene i podložne čestom preispitivanju.
Još jedna zanimljiva razlika između optimista i pesimista je u načinu kako zamišljaju pozitivne i negativne scenarije. Optimisti vrlo jasno razlikuju dobre od loših mogućnosti, dok pesimisti često sve preklapaju i relativiziraju, piše Bug.
Znanstvenici su metaforu “biti na istoj valnoj duljini” doslovno potvrdili kroz neurobiološke dokaze, dajući joj novu dimenziju. Podsjećajući na poznatu rečenicu iz “Ane Karenjine”, zaključuju kako su “svi optimisti slični, ali svaki pesimist zamišlja budućnost na svoj način.”
Ovi nalazi otvaraju nova pitanja o vezi između mentalnog zdravlja, društvenih odnosa i percepcije vremena koje dolazi. Pokazuju i kako naši unutarnji svjetovi mogu biti oblikovani načinom razmišljanja, čak i na razini moždane aktivnosti.
Ovo istraživanje objavljeno je u uglednom časopisu PNAS koji ističe njegov značaj za razumijevanje ljudske psihe.
Zaključno, znanost sve više potvrđuje da način razmišljanja ostavlja traga i u strukturi mozga, ne samo u ponašanju.
