Stopa nezaposlenosti u eurozoni u kolovozu je porasla na 6,3 posto. U srpnju je iznosila 6,2 posto. Povećanje je skromno, no građani ga osjećaju više nego što to pokazuju službeni podaci.
Prema anketi Europske središnje banke, građani procjenjuju da je nezaposlenost bila 7,4 posto, što je 0,2 postotna boda više nego mjesec ranije. Na razini cijele Europske unije stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena, na 5,9 posto.
Stabilnost u EU i eurozoni
U usporedbi s kolovozom prošle godine, stopa nezaposlenosti u eurozoni i u EU nije se mijenjala. Eurostat procjenjuje da je u Uniji bilo bez posla gotovo 13,1 milijun ljudi, od čega 10,8 milijuna u eurozoni.
Najniže stope nezaposlenosti bilježe Malta i Slovenija s 2,9 posto te Češka i Poljska s 3,2 posto. Najvišu pak i dalje ima Španjolska s 10,3 posto, dok su blizu i Finska s 9,8 posto te još nekoliko zemalja juga Europe.
Nezaposlenost mladih i dalje visoka
Zabrinjavajuće su brojke među mladima. Stopa nezaposlenosti mladih u eurozoni u kolovozu iznosila je 14 posto, a u EU 14,6 posto. To znači da je posao tražilo oko 2,8 milijuna mladih, od čega 2,2 milijuna unutar eurozone.
Najvišu nezaposlenost mladih bilježe Estonija (25,4%) i Švedska (23,9%), dok granicu od 20 posto premašuju i Španjolska te Finska. S druge strane, najniže brojke bilježe Njemačka (6,5%), Nizozemska i Malta.
Razlika između službenih podataka i percepcije
Građani u prosjeku vjeruju da je nezaposlenost znatno viša od službenih brojki. Prema anketi ECB-a, percipirana stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosi 7,4 posto, gotovo cijeli postotni bod više od podataka Eurostata.
Rast u eurozoni, stabilnost u EU
Podaci potvrđuju da je stopa nezaposlenosti u eurozoni blago porasla, dok je na razini EU ostala nepromijenjena, piše Poslovni dnevnik. Najveći izazov ostaje nezaposlenost mladih, koja u nekim državama doseže četvrtinu populacije do 25 godina. Istodobno, jaz između percepcije građana i službene statistike ostaje vidljiv.
