Prema podacima Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), zaključno s prosincem 2024. godine zemlje Bliskog istoka uložile su značajan kapital u Bosnu i Hercegovinu:
- Ujedinjeni Arapski Emirati: 582,8 milijuna KM – 11. na listi investitora
- Saudijska Arabija: 428,2 milijuna KM – 13. mjesto
- Bahrein: 38,3 milijuna KM
- Katar: 184,6 milijuna KM
Ulaganja pokrivaju sektore od bankarstva i nekretnina, preko proizvodnje i poljoprivrede, do turizma. U proteklim godinama značajno su doprinijela razvoju bh. privrede.
Geopolitički utjecaji na investicije
FIPA je navela:
„Pri trenutnoj geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji nije realno očekivati nova ulaganja iz zemalja Perzijskog zaljeva. Investitori će se vjerojatno fokusirati na očuvanje postojećih ulaganja i pratiti razvoj događaja prije donošenja odluka o novim projektima.“, piše N1.
Globalni sukobi i političke napetosti snažno utječu na tokove kapitala u manjim tržištima poput BiH.
Vanjskotrgovinska razmjena s Bliskim istokom
BiH ima vanjskotrgovinsku razmjenu sa zemljama Zaljeva, no ona je znatno manja od razmjene s Europskom unijom, glavnim vanjskotrgovinskim partnerom. Analize Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da sukobi na Bliskom istoku utječu na cijene goriva i stabilnost bh. ekonomije.
Detalji trgovinske razmjene 2025.
UAE:
- Izvoz: 27,3 milijuna KM (drvo, mineralna goriva, plastične mase)
- Uvoz: 65,9 milijuna KM (aluminij, električne mašine i oprema)
Saudijska Arabija:
- Izvoz: 24,2 milijuna KM (oružje, žitarice, slastice)
- Uvoz: 4,5 milijuna KM (aluminij, voće, orašasti plodovi)
Bahrein:
- Izvoz: 111,5 tisuća KM (aluminij, drvo)
- Uvoz: 10,4 milijuna KM (aluminij, satovi)
Katar:
- Izvoz: 1,96 milijuna KM (eksploziv, strojevi i uređaji)
- Uvoz: 205 tisuća KM (vozila, strojevi)
Stagnacija i nadzor postojećih projekata
U narednom razdoblju BiH će vjerojatno svjedočiti usporavanju ili stagnaciji priliva investicija iz Bliskog istoka. Iako su prethodna ulaganja bila ključna za razvoj sektora poput bankarstva, turizma, poljoprivrede i infrastrukture, trenutna geopolitička i ekonomska nesigurnost prisiljava investitore na oprez.
Postojeći projekti ostat će pod strožim nadzorom i stalnom procjenom rizika. Odluke o novim investicijama odgađaju se dok se ne stvore stabilniji uvjeti. Trend jasno pokazuje kako globalni sukobi i političke napetosti oblikuju ekonomske perspektive manjih tržišta, usporavaju dinamiku rasta i ograničavaju mogućnosti diversifikacije kapitala.
