Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Vještine budućnosti: Što postaje važnije uz AI

Dobra ideja nikada nije bila jamstvo uspjeha. Danas je to još očitije. AI može analizirati podatke, istražiti tržište, pripremiti prezentaciju, napisati prvi nacrt strategije i u nekoliko minuta napraviti ono za što su ljudima prije trebali sati.

Ali netko još mora procijeniti je li dobiveni odgovor dobar. Promijeniti smjer kada tržište pokaže da početna ideja ne funkcionira. Uvjeriti ljude da je provedu. Reći da nešto nije dobro, čak i kada se svi ostali slažu. I preuzeti odgovornost kada odluka završi pogrešno.

Zato vještine budućnosti nisu samo tehnološke. Prosudba, prilagodljivost, komunikacija, povezivanje ljudi i preuzimanje odgovornosti sve više određuju vrijednost zaposlenika i kvalitetu timova.

Prema PwC-ovu Global AI Jobs Barometeru za 2026., koji je analizirao više od milijardu oglasa za posao na šest kontinenata, vještine potrebne u poslovima najizloženijima AI-ju mijenjaju se više nego dvostruko brže nego u najmanje izloženima. Posebno je zanimljivo ono što se događa na početku karijere. Junior pozicije snažno izložene AI-ju sedam puta češće traže sposobnosti koje su se tradicionalno očekivale od iskusnijih zaposlenika, među njima prosudbu i leadership.

Upravo se zato među vještinama budućnosti sve više pojavljuju sposobnosti koje smo dosad povezivali s iskusnijim zaposlenicima i liderima.

AI ne čini ljude manje važnima. Mijenja ono zbog čega su vrijedni.

Koji dio vašeg posla može preuzeti AI?

To je možda najkorisnija vježba koju danas može napraviti zaposlenik ili menadžer.

Uzmite svoj tipičan radni tjedan i podijelite zadatke u tri skupine.

U prvu stavite ono što AI već može napraviti dovoljno dobro: sažimanje, početnu analizu podataka, istraživanje, rutinsku administraciju ili nacrt prezentacije i teksta.

U drugu stavite ono gdje vam tehnologija može pomoći, ali rezultat zahtijeva ljudsku provjeru.

U treću stavite odluke s posljedicama, pregovore, razgovore s ljudima, rješavanje konflikata, procjenu rizika, razumijevanje konteksta, određivanje prioriteta i preuzimanje odgovornosti.

Treća skupina pokazuje gdje biste trebali ulagati u sebe.

Ako vam AI oslobodi pet sati tjedno, a vi ih samo popunite novim administrativnim zadacima, niste napravili veliki pomak. Ako ih pretvorite u bolje odluke, kvalitetniji rad s ljudima ili razvoj novih poslova, tehnologija postaje multiplikator vaše vrijednosti.

Znate li donijeti odluku kada odgovor nije očit?

AI je posebno koristan kada postoji dovoljno podataka i relativno jasno pitanje.

Posao lidera često izgleda potpuno drukčije.

Treba li zaposliti kandidata koji nema idealan životopis, ali pokazuje veliki potencijal? Treba li prekinuti projekt u koji je već mnogo uloženo? Je li veliki kupac vrijedan uvjeta koje traži? Treba li poslušati model koji predviđa pad prodaje ili komercijalni tim koji na terenu vidi nešto drugo?

Tu nastupa prosudba.

PwC upravo prosudbu, uz kreativnost i leadership, pronalazi među ljudskim sposobnostima čija važnost raste u poslovima koje AI snažno mijenja.

Prosudba se, međutim, ne razvija čitanjem još jednog priručnika o leadershipu.

Možete je trenirati puno konkretnije. Kod važnijih odluka zapišite tri stvari:

Što znam? Što pretpostavljam? Što bi dokazalo da sam pogriješio?

Nakon nekoliko mjeseci vratite se tim odlukama.

Takva mala arhiva brzo pokazuje gdje dobro procjenjujete situacije, a gdje vas vlastite pretpostavke redovito odvode u pogrešnom smjeru.

Dobar tim pobjeđuje dobru ideju

Da kvaliteta ljudi često odlučuje više od kvalitete početne ideje, pokazuje i iskustvo iz našeg poslovnog okruženja.

Svjetlan Stanić, osnivač Stanić Grupe, tu procjenu ne temelji na teoriji. Tijekom više od tri desetljeća Stanić Grupu izgradio je u regionalni poslovni sustav s oko 1.500 zaposlenih, više od 600 milijuna eura godišnjeg prihoda, vlastitim brendovima i poslovanjem na nizu međunarodnih tržišta. Iz tog iskustva u razgovoru za Financa.ba izvukao je vrlo jasnu lekciju:

„Prosječan tim s izvrsnom idejom rijetko uspije, dok izvrstan tim s prosječnom idejom vrlo često pronađe put.“

Razlog je praktičan. Ideje se mijenjaju kada dođu u kontakt s tržištem. Zato Stanić uz sposobnost izvedbe posebno ističe upornost, iskrenost prema samima sebi i sposobnost prilagodbe.

Upravo to postaje još važnije uz AI.

Dobar alat može proizvesti uvjerljivu analizu. Može predložiti proizvod koji na papiru izgleda odlično. Može čak pronaći argumente koji potvrđuju ono što već mislimo.

Netko ipak mora biti spreman reći: ovo ne funkcionira.

Stanić zato kod potencijalnog ulaganja kao ozbiljan znak upozorenja vidi tim koji ne prihvaća kritiku i svaku sumnju u vlastitu ideju doživljava osobno. Takav tim, smatra, neće znati poslušati ni tržište kada mu pokaže da griješi.

To je korisna lekcija i izvan poduzetništva.

Ako želite procijeniti koliko je vaš tim spreman za promjene koje donosi AI, nemojte prvo pitati koliko ljudi koristi ChatGPT, Copilot ili neki drugi alat.

Pitajte: koliko je kod nas sigurno reći da je ideja loša?

Može li vaš tim promijeniti smjer bez traženja krivca?

Deloitteovo istraživanje o visokoučinkovitim timovima obuhvatilo je 1.394 zaposlenika.

Među sposobnostima koje izdvajaju najbolje timove pronašlo je znatiželju, otpornost, različite načine razmišljanja, sposobnost brzog prilagođavanja, povezivanje ljudi te emocionalnu i socijalnu inteligenciju. Čak osam od deset ispitanika iz visokoučinkovitih timova redovito koristi AI, ali upravo ljudske sposobnosti ostaju važan dio njihove prednosti.

Posebno je važna prilagodljivost.

AI ubrzava dobivanje odgovora. Time se skraćuje i vrijeme tijekom kojeg kompanija može ignorirati da je donijela pogrešnu odluku.

Zato bi menadžer nakon važnijeg projekta trebao postaviti tri kratka pitanja:

Što smo očekivali? Što se stvarno dogodilo? Što ćemo zbog toga promijeniti?

Bez traženja krivca.

Organizacija koja brzo uči iz pogreške dugoročno ima veću prednost od one koja je samo brža u proizvodnji novih analiza.

Jesu li ljudi oko vas bolji zato što rade s vama?

Ovo je možda najteži test dobrog lidera.

Menadžerska vrijednost više se ne može mjeriti samo količinom informacija koje netko posjeduje. AI dramatično smanjuje prednost osobe koja je jednostavno znala više od drugih.

Ostaje nešto drugo: možete li povećati sposobnost ljudi oko sebe?

Mercerov Global Talent Trends 2026. pokazuje zanimljiv raskorak između onoga što lideri smatraju važnim i onoga što ljudi od njih trebaju. Direktori naglašavaju strategiju i upravljanje rizicima, dok zaposlenici među važnim kvalitetama lidera ističu komunikaciju i empatiju. Istodobno 83 posto investitora smatra da će organizacije koje vode prilagodljivi i otporni lideri biti uspješnije od konkurenata tijekom velikih promjena.

Za menadžera iz toga proizlazi vrlo praktično pitanje.

Kada član tima dođe s problemom, dajete li mu odmah odgovor ili mu pomažete da sam dođe do boljeg rješenja?

Prvo je brže.

Drugo gradi sposobniji tim.

To postaje posebno važno kada gotovo svatko za nekoliko sekundi može dobiti vrlo uvjerljiv odgovor od AI-ja.

Pet pitanja koja otkrivaju koliko ste spremni

Ne morate nagađati jeste li spremni za promjene koje dolaze. Napravite mali osobni test.

Koji dio mog posla danas može napraviti AI?

Ako je odgovor „gotovo ništa“, vjerojatno još niste dovoljno istražili mogućnosti tehnologije.

Što radim bolje upravo zato što imam iskustvo koje AI nema?

Ako nemate jasan odgovor, pronašli ste područje na kojem trebate raditi.

Kada sam posljednji put promijenio mišljenje nakon novih informacija?

Ako se ne možete sjetiti, problem možda nije u nedostatku informacija.

Mogu li ljudi u mom timu otvoreno osporiti moju odluku?

Ako ne mogu, AI vam neće riješiti problem lošeg odlučivanja. Može ga samo ubrzati.

Jesu li ljudi koji rade sa mnom nakon godinu dana sposobniji nego prije?

Za lidera je to možda najvažnije pitanje od svih.

Više od tri desetljeća suradnje s kompanijama poput Heinekena, LG-a, Diagea i Philip Morrisa Staniću je pokazalo još jednu važnu razliku između organizacija koje kratkoročno postižu rezultate i onih koje desetljećima ostaju konkurentne. Najveće kompanije razvoj ljudi ne tretiraju kao trošak koji treba kontrolirati, nego kao investiciju koju treba planirati godinama unaprijed.

U 2026. ta razlika postaje još važnija.

Kompanija može kupiti isti AI alat kao konkurent. Može pristupiti istim modelima i automatizirati slične procese. Ono što ne može kupiti preko noći jest tim koji zna prosuđivati, surađivati, prilagođavati se i donositi dobre odluke kada tehnologija ne nudi jasan odgovor.

Zato ulaganje u AI i ulaganje u ljude nisu dvije suprotstavljene strategije.

Dobra AI strategija trebala bi ljudima oduzeti posao u kojem stvaraju najmanju vrijednost i osloboditi ih za onaj u kojem stvaraju najveću.

Jer pitanje više nije može li AI napraviti dio vašeg posla. Vrlo vjerojatno može.

Puno važnije pitanje za vašu karijeru postaje: što ćete vi napraviti s dijelom posla koji ostane?

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno