Rast plaća u Hrvatskoj nastavlja se i u 2026., ali brojke otkrivaju i dublji problem — jaz između prosjeka i stvarnih primanja većine zaposlenih.
Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia, prosječna mjesečna neto plaća u prvom kvartalu iznosila je 1.609 eura. Riječ je o rastu od 2% u odnosu na prethodni kvartal te 9% na godišnjoj razini, piše Financije.hr.
Prosjek raste, ali ne govori cijelu priču
Iako prosječna plaća daje okvir kretanja, ključni uvid dolazi iz medijalne vrijednosti.
Medijalna plaća iznosi 1.500 eura, što znači da više od polovice zaposlenih zarađuje manje od prosjeka. U odnosu na prethodni kvartal porasla je za 1%, dok je na godišnjoj razini viša za 10%.
Ova razlika jasno pokazuje da rast nije ravnomjerno raspoređen.
IT i tehnologija i dalje prednjače
Strukturne razlike među sektorima ostaju izrazite.
Najviše plaće bilježe:
- IT sektor: oko 1.955 eura (+21% iznad prosjeka)
- tehnologija i razvoj: oko 1.914 eura (+19%)
Ovi sektori već godinama predvode tržište rada, a potražnja za stručnjacima i dalje održava visoku razinu primanja.
Donji dio ljestvice bez značajnog pomaka
S druge strane, sektori s nižom dodanom vrijednošću i dalje bilježe značajno niže plaće:
- tekstilna i kožna industrija: oko 1.065 eura (-34%)
- pomoćna zanimanja: oko 1.044 eura (-35%)
U pojedinim uslužnim djelatnostima situacija je još nepovoljnija — njegovatelji i spremačice često ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno.
To potvrđuje da rast prosjeka ne znači nužno i poboljšanje standarda za sve.
Najplaćenija zanimanja daleko iznad prosjeka
Na vrhu ljestvice nalaze se specijalizirana zanimanja:
- liječnici
- piloti
- kontrolori leta
- programeri
Njihova primanja često prelaze 3.000 eura mjesečno, što dodatno povećava jaz unutar tržišta rada.
Strano vlasništvo i dalje donosi veću plaću
Razlike su vidljive i prema vlasničkoj strukturi kompanija.
- strane tvrtke: 1.749 eura (+9% iznad prosjeka)
- domaće tvrtke: 1.586 eura (-1%)
- državne tvrtke: 1.580 eura (-2%)
- javna i lokalna uprava: 1.562 eura (-3%)
Ovi podaci potvrđuju da međunarodne kompanije i dalje nude konkurentnije uvjete, što dugoročno utječe i na migraciju radne snage.
Rast postoji, ali ne i ravnoteža
Podaci za početak godine pokazuju stabilan rast plaća, ali i sve izraženiju polarizaciju tržišta rada.
Visokokvalificirani kadrovi i sektori s većom dodanom vrijednošću nastavljaju povećavati razliku u odnosu na ostatak tržišta, dok veliki dio zaposlenih ostaje ispod prosjeka.
Drugim riječima, Hrvatska bilježi rast plaća — ali ne i ravnomjernu raspodjelu tog rasta.
Bez strukturnih promjena u gospodarstvu i snažnijeg rasta produktivnosti, taj jaz će se nastaviti produbljivati.
