Borba za privlačenje bogatih pojedinaca više nije pitanje prestiža nego ekonomske strategije. Dok neke europske države uvode porezne poticaje, pojednostavljuju administraciju i grade reputaciju sigurnih utočišta za kapital, druge sve teže zadržavaju imućne stanovnike i investitore.
Novo izvješće konzultantske kuće Henley & Partners pokazuje da se karta poželjnih destinacija za bogate ubrzano mijenja. Italija, Grčka i Švicarska među najvećim su dobitnicima tog procesa, dok se Velika Britanija, Njemačka i Francuska suočavaju sa sve jačom konkurencijom u privlačenju privatnog bogatstva.
Za gospodarstva to nije nevažna promjena. Kada se sele imućni pojedinci, često se ne sele samo osobna sredstva nego i investicije, obiteljski uredi, poduzetnički projekti te mreže poslovnih kontakata koje mogu generirati nova radna mjesta i dodatne porezne prihode.
Više od broja milijunaša
Henleyjev Private Wealth Migration Report 2026 razlikuje se od ranijih izvješća jer se ne fokusira na procjene koliko se milijunaša preselilo iz jedne države u drugu. Umjesto toga, zemlje ocjenjuje prema Indeksu konkurentnosti mobilnosti bogatstva, koji mjeri koliko je pojedina država privlačna za bogate pojedince i međunarodni kapital.
U ocjenu ulaze čimbenici poput poreznog sustava, političke stabilnosti, kvalitete života, zaštite privatnog vlasništva i učinkovitosti institucija. Što je rezultat viši, to je država konkurentnija u globalnoj utrci za privlačenje bogatstva.
Ipak, ni ovo istraživanje nije prošlo bez kritika. Dan Neidle, osnivač organizacije Tax Policy Associates i bivši voditelj poreznog odjela odvjetničkog društva Clifford Chance, upozorio je da podaci o migracijama milijunaša nisu dovoljno precizni da bi se mogli promatrati kao službena statistika.
Iz Henleyja odgovaraju kako je svrha izvješća prepoznavanje trendova, a ne utvrđivanje točnog broja preseljenja.
Zašto Italija privlači sve više bogatih pojedinaca
Na vrhu europske ljestvice nalazi se Cipar s 73,5 bodova, ispred Nizozemske, Portugala i Italije. No autori izvješća posebno izdvajaju upravo Italiju kao jednu od najatraktivnijih destinacija za međunarodno bogatstvo.
Italija je ostvarila rezultat od 72,3 boda, a njezina privlačnost ne proizlazi samo iz kvalitete života. Ključnu ulogu imaju porezne politike osmišljene za privlačenje novih rezidenata, relativno povoljan tretman nasljedstva te pristup jedinstvenom europskom tržištu.
Milano pritom postaje mnogo više od modnog središta. Grad se posljednjih godina profilirao kao važna lokacija za upravljanje obiteljskim bogatstvom, investicijske aktivnosti i međunarodne financijske usluge.
To je primjer kako porezna politika i poslovno okruženje mogu promijeniti poziciju države na europskoj investicijskoj karti.
Grčka koristi priliku koju su drugi propustili
Još prije nekoliko godina Grčka se uglavnom povezivala s dužničkom krizom i fiskalnim problemima. Danas se sve češće spominje kao jedno od najpoželjnijih odredišta za međunarodne investitore i bogate pojedince.
Grčka je ostvarila rezultat od 70,5 bodova, a izvješće navodi da je među najvećim dobitnicima promjena koje su nastale nakon ukidanja programa zlatnih viza u Španjolskoj te ograničavanja portugalskog modela ulaganja u nekretnine.
Drugim riječima, kapital koji je tražio alternativu pronašao je novu adresu.
Švicarska ostaje sinonim za sigurnost
Dok Italija i Grčka privlače nove rezidente poreznim pogodnostima i investicijskim mogućnostima, Švicarska i dalje igra na kartu stabilnosti.
S rezultatom od 70,8 bodova ostaje jedno od najpoželjnijih mjesta za očuvanje bogatstva, posebno u razdoblju obilježenom geopolitičkim napetostima, ratovima i neizvjesnošću na financijskim tržištima.
Za mnoge imućne pojedince sigurnost institucija, predvidiv regulatorni okvir i zaštita kapitala imaju jednaku važnost kao i porezne stope.
Velike europske ekonomije pod pritiskom
Zanimljivo je da se među zemljama koje gube dio svoje privlačnosti nalaze upravo najveća europska gospodarstva.
Njemačka je ostvarila rezultat od 69,7 bodova, Velika Britanija 68,3, a Francuska 65,7 bodova.
Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, ali zajednički nazivnik je rastuća percepcija poreznog opterećenja, regulatorne složenosti i političke neizvjesnosti.
To ne znači da će te države izgubiti svoju gospodarsku važnost. Međutim, pokazuje da se konkurencija za međunarodni kapital više ne vodi samo među financijskim centrima nego i među nacionalnim poreznim sustavima.
UAE pokazuje kako izgleda globalna konkurencija
Izvan Europe najviši rezultat ostvarili su Ujedinjeni Arapski Emirati s čak 85,3 boda, čime su ponovno potvrdili status jednog od najprivlačnijih odredišta za globalno bogatstvo.
Slijede Singapur s 79,5 bodova i Novi Zeland sa 75,8 bodova.
Posebno je zanimljiv slučaj Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč činjenici da stvaraju više novih milijunaša i milijardera nego bilo koja druga zemlja na svijetu, SAD je ostvario tek 62,3 boda.
Henley taj fenomen opisuje kao paradoks. Amerika ostaje globalni stroj za stvaranje bogatstva, ali nije jednako konkurentna kada je riječ o privlačenju međunarodno mobilnih bogatih pojedinaca.
To pokazuje koliko se promijenila priroda globalne konkurencije. Zemlje se više ne natječu samo za kompanije i tvornice. Sve češće se natječu i za ljude koji sa sobom donose kapital, investicije i sposobnost stvaranja novih poslovnih prilika.
