Crno tržište cigareta ponovno raste diljem Europe, a posljedice više nisu samo pitanje javnog zdravstva ili borbe protiv krijumčarenja. Riječ je o milijardama eura izgubljenih poreznih prihoda, jačanju ilegalnih opskrbnih lanaca i sve većem pritisku na legalne proizvođače i trgovce.
Nova KPMG-ova studija pokazuje da je 10,3 posto svih cigareta potrošenih u Europskoj uniji tijekom 2025. godine došlo s ilegalnog tržišta. To predstavlja čak 41,8 milijardi cigareta, dok su državni proračuni ostali bez procijenjenih 16,7 milijardi eura poreznih prihoda.
Još je značajnije što se struktura crnog tržišta mijenja. Nekada su dominirale krijumčarske rute izvan Europske unije. Danas sve veću ulogu imaju krivotvorene cigarete proizvedene unutar Europe, koje čine čak 44 posto ukupne ilegalne potrošnje.
Problem koji nadilazi duhansku industriju
Ukupno je u 38 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem potrošeno 55,3 milijarde ilegalnih cigareta, uz procijenjeni gubitak javnih prihoda od 22,4 milijarde eura.
Takve brojke imaju daleko šire posljedice od samog duhanskog sektora. Porezni prihodi od trošarina i PDV-a važan su izvor financiranja zdravstvenih sustava, infrastrukture i javnih usluga. Kada dio tržišta prijeđe u sivu zonu, država gubi prihode, dok ilegalne mreže ostvaruju zaradu bez plaćanja poreza i bez poštivanja regulatornih standarda.
Zbog toga se pitanje ilegalne trgovine sve češće promatra kao gospodarski i sigurnosni problem, a ne samo kao tema vezana uz duhanske proizvode.
BiH među najuspješnijim primjerima u Europi
Dok pojedine zapadnoeuropske zemlje bilježe snažan rast ilegalne trgovine cigaretama, podaci iz KPMG-ova istraživanja pokazuju da je Bosna i Hercegovina među rijetkim tržištima koja se kreću u suprotnom smjeru.
Udio krijumčarenih i krivotvorenih cigareta u ukupnoj potrošnji pao je na samo 0,1 posto tijekom 2025. godine. To je jedan od najnižih udjela u Europi. Istodobno je procijenjeni porezni gubitak povezan s ilegalnim cigaretama smanjen na oko milijun eura. To je 14 milijuna eura manje nego godinu ranije.
Prema KPMG-u, ukupna potrošnja cigareta u BiH iznosila je 4,76 milijardi komada. Potrošnja ilegalnih cigareta svedena je na oko 10 milijuna komada.
Posebno je značajno smanjenje priljeva takozvanih „illicit whites“ cigareta. Riječ je o proizvodima koji se legalno proizvode u jednoj zemlji, a završavaju na ilegalnom tržištu druge države. KPMG navodi da su upravo takvi proizvodi godinama bili jedan od glavnih izvora sive ekonomije u regiji.
Rezultati sugeriraju da učinkovitiji nadzor tržišta i bolja provedba propisa mogu donijeti mjerljive fiskalne koristi. Slični znakovi stabilizacije vidljivi su i u Hrvatskoj. Ipak, udio ilegalnih proizvoda ondje je i dalje osjetno veći nego u BiH.
Hrvatska među stabilnijim tržištima
Prema KPMG-ovu istraživanju, u Hrvatskoj je tijekom prošle godine potrošeno 7,2 milijarde cigareta, što je povećanje od 380 milijuna komada u odnosu na godinu ranije.
Istodobno je udio krijumčarenih i krivotvorenih cigareta pao na 4,5 posto ukupne potrošnje, što predstavlja smanjenje od 0,36 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, fiskalni učinak ostaje značajan. Procijenjeni porezni gubitak dosegnuo je 59 milijuna eura, dva milijuna više nego godinu ranije.
Francuska postala europsko središte ilegalne potrošnje
Najveći problem i dalje ima Francuska.
Čak 41,4 posto svih cigareta potrošenih u zemlji dolazi s ilegalnog tržišta, što predstavlja 20,5 milijardi cigareta. Time je Francuska zadržala status najvećeg europskog tržišta za ilegalne duhanske proizvode.
Posebno zabrinjava podatak da je gotovo polovica tog volumena povezana s krivotvorenim proizvodima. Samo prošle godine u Francuskoj je potrošeno oko 9,7 milijardi krivotvorenih cigareta, što odgovara gotovo petini ukupne nacionalne potrošnje.
Za ekonomiste i porezne stručnjake to je primjer kako velika razlika između legalnih i ilegalnih cijena može potaknuti rast crnog tržišta, čak i u razvijenim gospodarstvima.
Belgija i Nizozemska bilježe snažan rast
Francuska nije usamljen slučaj.
Belgija je prošle godine zabilježila udio ilegalne potrošnje od gotovo 25 posto, dok je u Nizozemskoj taj udio premašio 22 posto, odnosno oko 2,1 milijardu cigareta.
Posebno je zanimljiv nizozemski slučaj. Razina ilegalne potrošnje vratila se na vrijednosti koje nisu zabilježene gotovo dva desetljeća.
KPMG navodi da danas čak šest članica Europske unije ima udio ilegalne potrošnje veći od 20 posto, što pokazuje da problem više nije ograničen na pojedina tržišta nego poprima obilježja šireg europskog trenda.
Crno tržište mijenja pravila igre
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja odnosi se na promjenu načina funkcioniranja ilegalnih mreža.
Tradicionalni model, u kojem su cigarete krijumčarene iz zemalja istočne Europe prema bogatijim zapadnim tržištima, postupno gubi dominantnu ulogu. Umjesto toga, proizvodnja krivotvorenih cigareta sve se češće odvija unutar Europske unije, bliže krajnjim kupcima.
To kriminalnim skupinama omogućuje bržu distribuciju, niže troškove i manji rizik od otkrivanja.
Crno tržište tako prolazi kroz transformaciju iz međunarodnog krijumčarskog problema u lokalno organizirani model ilegalne proizvodnje i distribucije.
Upravo zato borba protiv ilegalne trgovine više se ne može svesti samo na granične kontrole. Sve veću važnost dobivaju porezna politika, regulatorni okvir, digitalno praćenje opskrbnih lanaca i koordinacija europskih institucija.
Jer kada svaka deseta cigareta dolazi s ilegalnog tržišta, pitanje više nije koliko država gubi danas, nego koliki će račun plaćati sutra ako se trend nastavi.
