Kritičko razmišljanje postaje jedna od najvažnijih vještina u eri umjetne inteligencije. Ipak, novo istraživanje ukazuje na to da upravo ta sposobnost kod mlađih zaposlenika može biti slabije razvijena. Iako se dobro snalaze u digitalnom okruženju i učinkovito komuniciraju, teže analiziraju informacije, uočavaju pogreške i samostalno rješavaju složene probleme.
Slične rasprave vodile su se i kada su se pojavili elektronički kalkulatori. Tada se strahovalo da će njihova uporaba oslabiti sposobnost mentalnog računanja. Danas generativna umjetna inteligencija izaziva slične zabrinutosti jer je sve više ljudi koristi u poslovanju, obrazovanju i svakodnevnom donošenju odluka.
Mladi dobro komuniciraju, ali slabije analiziraju
Analiza startupa Cangrade, koji razvija AI rješenja za zapošljavanje, pokazala je zanimljiv obrazac. Generacija Z i mlađi milenijalci postižu iznadprosječne rezultate u komunikacijskim vještinama, oko 14 posto bolje od prosjeka radne snage.
S druge strane, rezultati u nekim drugim područjima slabiji su u odnosu na prosjek. Kritičko razmišljanje zaostaje gotovo 20 posto, pažnja prema detaljima oko 17 posto, a kreativno rješavanje problema približno 10 posto.
Takvi rezultati ne znače da svi mladi zaposlenici imaju iste slabosti, ali otvaraju važno pitanje o tome kako se pripremaju za radno okruženje u kojem će umjetna inteligencija preuzimati sve veći dio rutinskih zadataka.
Zašto su ove vještine važne?
Umjetna inteligencija može ubrzati rad i automatizirati brojne zadatke. Međutim, može proizvesti i netočne ili izmišljene informacije. Upravo zato ljudska prosudba ostaje ključna.
Osobe koje razvijaju kritičko razmišljanje lakše prepoznaju nelogičnosti, provjeravaju informacije i procjenjuju kvalitetu ponuđenih odgovora. Bez tih vještina raste rizik da će se pogrešni zaključci prihvatiti kao točni samo zato što ih je generirao AI alat.
Problem koji može pogoditi cijelu organizaciju
Slabije razvijeno kritičko razmišljanje ne utječe samo na pojedinca. Posljedice se mogu proširiti na cijeli tim i poslovanje.
Ako zaposlenici nekritički prihvaćaju odgovore umjetne inteligencije, pogreške se mogu brzo širiti kroz procese i odluke. Umjesto povećanja produktivnosti, kompanije bi mogle dobiti suprotan učinak – više pogrešaka, dodatne provjere i lošije poslovne odluke.
Poslodavci će morati više ulagati u razvoj zaposlenika
Kompanije koje zapošljavaju mlade stručnjake možda će morati prilagoditi i način procjene kandidata. Klasičan razgovor za posao ne mora biti dovoljan za procjenu sposobnosti koje postaju sve važnije.
Veću će ulogu imati zadaci kojima se procjenjuju analitičko razmišljanje, pažnja prema detaljima i sposobnost rješavanja problema. Istodobno će mnogi poslodavci morati ulagati u edukacije koje zaposlenicima pomažu razvijati upravo te vještine.
Puni potencijal umjetne inteligencije teško je ostvariti bez ulaganja u ljudsko rasuđivanje. Što više zadataka preuzima tehnologija, to je važnije da ljudi znaju procijeniti njezine rezultate.
Kritičko razmišljanje ostaje važna ljudska prednost
Razvoj umjetne inteligencije mijenja način rada, ali ne mijenja važnost kritičkog razmišljanja, kreativnosti i sposobnosti procjene informacija.
Kompanije koje sustavno razvijaju te vještine bit će bolje pripremljene za rad s novim tehnologijama. U vremenu kada umjetna inteligencija može ponuditi odgovor u nekoliko sekundi, vrijednost neće biti samo u tome da se odgovor dobije, nego u sposobnosti da se procijeni je li taj odgovor točan, relevantan i dovoljno kvalitetan za donošenje odluke.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
