U svijetu globalnih financija, malo je institucija čija riječ ima toliku težinu kao što je to američki Fed. Međutim, povijest nas uči da ekonomska logika i politički interesi rijetko koračaju istim putem. Danas se nalazimo u trenutku koji neodoljivo podsjeća na prijelomne trenutke iz prošlog stoljeća. Novi čelnik Feda, Kevin Warsh, jasno je poručio: prioritet je stabilnost cijena, čak i ako to znači izravan sukob s Bijelom kućom. Dok Donald Trump zagovara agresivno rezanje kamatnih stopa kako bi potaknuo rast, Fed ostaje pri svome, držeći kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u rasponu od 3,5% do 3,75%. Pitanje koje muči investitore diljem svijeta, pa tako i u našoj regiji, glasi: može li neovisnost Feda opstati pod neviđenim političkim pritiskom?
Pouke iz prošlosti: Duh Paul Volcker-a
Da bismo razumjeli težinu današnjeg trenutka, moramo se vratiti u 1981. godinu. Tadašnji šef Feda, Paul Volcker, donio je odluku koja je promijenila tijek povijesti. Ograničavanjem ponude novca, kamatne stope su skočile na nevjerojatnih 21%, što je bilo deset postotnih bodova iznad tadašnje inflacije. Rezultat? Ekonomija se gotovo zaustavila, ali je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... slomljena.
Klađenje protiv Volckera u to je vrijeme bilo pogrešna strategija. Oni koji su vjerovali u njegovu odlučnost, profitirali su na obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... i dionicama u desetljećima koja su uslijedila. Danas Kevin Warsh šalje slične signale – zvuk „zatvaranja vrata“ bilo kakvim argumentima koji bi ugrozili stabilnost valute. No, današnja ekonomija bitno se razlikuje od one iz 1980-ih.
Matematika duga: Zašto je danas sve teže?
Ključna razlika između Volckerove ere i današnjice leži u razini zaduženosti. Kada je Volcker podizao stope, ukupni federalni dug SAD-a nije dosezao niti jedan bilijun (trilijun) dolara. Danas je taj dug četrdeset puta veći.
Matematika je neumoljiva. U 1980-ima, kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... od 20% na tadašnji dug značila je godišnji trošak servisa duga od oko 220 milijardi dolara. Danas, s dugom od 40 bilijuna dolara, čak i stopa od samo 8% (što bi bila realna stopa ako pratimo Volckerov model dvostruko veće stope od inflacije) značila bi godišnji trošak od nevjerojatnih 3,2 bilijuna dolara samo na kamate. To je iznos koji bi mogao paralizirati američki, a posljedično i globalni financijski sustav. Današnja je ekonomija mnogo krhkija i osjetljivija na svaki pomak stope.
Politički pritisak vs. Ekonomska stvarnost
Drugi važan faktor je politika. Republikanci, s Trumpom na čelu, imaju izbore koje moraju dobiti. Njihova strategija oslanja se na „likvidnosni poticaj“ – bilo kroz niže cijene energenata ili niže kamatne stope Feda. Idealno, oboje. Fed, s druge strane, javno naglašava svoju neovisnost i odbija pružiti „pomoć“ predsjedniku u predizbornoj utrci.
Ovaj sukob nije samo deklarativan. On dotiče samu srž slobodnog tržišta. Ronald Reagan je svojevremeno stajao iza Volckera jer je vjerovao da slobodna ekonomija treba „pošten novac“ (honest money). Donald Trump, kako sugerira analiza, nema takvih skrupula. Za njega je niska kamatna stopa alat za rast, bez obzira na dugoročne posljedice po stabilnost cijena.
Što ovo znači za investitore i tržišta?
Ako Fed ostane dosljedan obećanju o stabilnosti cijena, mogli bismo svjedočiti periodu stagnacije ili čak recesije uzrokovane visokim troškovima zaduživanja. Ako pak popusti pod pritiskom Bijele kuće, riskiramo povratak visoke inflacije koja će obezvrijediti štednju i dugoročna ulaganja.
Čitatelji portala Financa.ba trebaju obratiti pozornost na kretanje prinosa na obveznice i zlato. Povijesno gledano, zlato gubi na vrijednosti kada Fed uspješno kontrolira inflaciju visokim stopama, dok obveznice postaju utočište. Međutim, u svijetu s ovolikim dugom, stara pravila možda više ne vrijede.
Kraj jedne ere?
Nalazimo se na prekretnici. Hoće li Kevin Warsh biti novi Volcker ili će postati prvi šef Feda koji je kapitulirao pred izravnim pritiskom izvršne vlasti? Stabilnost cijena je temelj modernog kapitalizma, ali u svijetu opterećenom dugovima, njezina cijena nikada nije bila viša. Pratit ćemo poteze iz Washingtona s velikim oprezom, jer ono što se tamo odluči, odrazit će se na novčanike svih nas.
