Podatkovni centri postali su jedan od najvećih izazova za tehnološku industriju. Amazon ulaže milijarde dolara u njihovu izgradnju kako bi podržao razvoj umjetne inteligencije, iako istodobno želi postići neto nulte emisije do 2040. godine. Upravo taj paradoks pokazuje koliko je rast podatkovnih centara promijenio energetsku računicu najvećih svjetskih tehnoloških kompanija.
Najnoviji primjer stiže iz Teksasa. Uz planirani Amazonov podatkovni centar u okrugu Pecos razvija se veliki energetski kompleks na prirodni plin. Prema izdanim dozvolama, njegova gornja granica emisija mogla bi doseći 33 milijuna tona ugljikova dioksida godišnje.
To ne znači da će elektrana nužno emitirati toliko svake godine. No dovoljno govori o razmjerima energije potrebne za novu generaciju podatkovnih centara.
Amazon pritom nije iznimka. Microsoft, Google i Meta ulažu milijarde dolara u nove podatkovne centre, a svi se suočavaju s istim problemom – odakle osigurati dovoljno električne energije za infrastrukturu koja radi neprekidno, 24 sata dnevno.
Podatkovni centri traže sve više energije
Razvoj umjetne inteligencije posljednjih je godina dramatično povećao potrebe za računalnom snagom. Svaka nova generacija modela zahtijeva više poslužitelja, snažnije procesore i veće podatkovne centre.
To znači i veću potrošnju električne energije.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi podatkovni centri do 2030. mogli trošiti više nego dvostruko više električne energije nego danas. U Sjedinjenim Državama mogli bi biti odgovorni za oko polovicu ukupnog rasta potražnje za električnom energijom do kraja desetljeća.
Problem više nije samo proizvesti dovoljno struje. Jednako je važno koliko se brzo nova energija može dovesti do lokacija na kojima nastaju novi podatkovni centri.
Zašto Amazon ulaže u vlastiti izvor energije
Upravo zato Amazon razvija projekt u okrugu Pecos u Teksasu.
Uz novi podatkovni centar planiran je veliki energetski kompleks na prirodni plin koji bi trebao osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom. Prema izdanim dozvolama, maksimalna dopuštena razina emisija mogla bi doseći 33 milijuna tona ugljikova dioksida godišnje.
To ne znači da će elektrana emitirati toliko svake godine. No pokazuje koliku količinu energije zahtijevaju moderni podatkovni centri.
Amazon tvrdi da će proizvodnja električne energije na lokaciji smanjiti opterećenje lokalne mreže i spriječiti rast troškova električne energije za kućanstva u Teksasu.
Istodobno kompanija ostaje pri cilju da do 2040. postigne neto nulte emisije ugljika.
Microsoft, Google i Meta suočavaju se s istim izazovom
Amazon nije iznimka.
Microsoft je objavio da su njegove emisije u posljednjoj fiskalnoj godini porasle oko 25 posto, ponajviše zbog ubrzane izgradnje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.
Google istodobno ulaže rekordne iznose u nove obnovljive izvore energije, učinkovitije čipove i sustave hlađenja kako bi smanjio potrošnju električne energije po jedinici računalne snage.
Meta ide korak dalje.
Kompanija ulaže u dugoročne projekte nuklearne energije jer podatkovni centri trebaju stabilnu opskrbu električnom energijom tijekom cijelog dana.
Sve četiri kompanije pokušavaju riješiti isti problem, ali različitim strategijama.
Zašto se plin ponovno vraća u igru
Obnovljivi izvori energije ostaju temelj energetskih planova tehnoloških divova. No kako se podatkovni centri ubrzano šire, raste i potreba za stabilnim izvorima električne energije koje obnovljivi izvori ne mogu uvijek osigurati.
Izgradnja novih dalekovoda traje godinama. Nuklearne elektrane grade se još dulje. Zato prirodni plin ponovno postaje prijelazno rješenje za dio novih projekata.
To je promjena koju je prije samo nekoliko godina bilo teško zamisliti.
Kompanije koje su gradile imidž predvodnika zelene tranzicije danas ulažu i u projekte temeljene na fosilnim gorivima kako bi osigurale dovoljno energije za nove podatkovne centre.
Energija postaje novo usko grlo razvoja umjetne inteligencije
Najveći izazov umjetne inteligencije više nije samo razvoj sve naprednijih modela.
Sve važnije postaje pitanje može li ih energetska infrastruktura pratiti.
Bez dovoljno električne energije nema novih podatkovnih centara. Bez novih podatkovnih centara nema ni snažnijih AI modela.
Upravo zato se utrka u umjetnoj inteligenciji sve manje vodi samo između tehnoloških kompanija.
Sve više ovisi o tome tko će prvi osigurati dovoljno energije za sljedeću generaciju podatkovnih centara.
Amazonov projekt u Teksasu pokazuje da budućnost umjetne inteligencije možda neće određivati samo čipovi i algoritmi. Jednako važni postaju elektrane, prijenosna mreža i dovoljno energije za podatkovne centre koji se razvijaju brže nego ikada prije.
