Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Cijena zlata skočila 15%: Može li do 6.000 dolara?

Cijena zlata ponovno je iznad 4.600 dolara za uncu nakon jednog od najsnažnijih mjesečnih uspona posljednjih godina. No do povratka na rekord još je dug put.

Spot zlato u ponedjeljak je dosegnulo 4.643,63 dolara za uncu, najvišu razinu od sredine svibnja. Američki futuresi približili su se 4.700 dolara. Samo prošlog tjedna zlato je dobilo više od pet posto, a tijekom kolovoza oko 15 posto.

To je snažan povratak nakon velike korekcije iz prve polovice godine. Ali postoji važna razlika između oporavka i novog rekorda.

Zlato je u siječnju dosegnulo povijesni vrhunac od oko 5.595 dolara za uncu. Sadašnja cijena još je približno 17 posto ispod te razine.

Pitanje zato više nije zašto se zlato vratilo. Pitanje je ima li dovoljno snage za novi napad na rekord.

Što je pokrenulo novi rast?

Jedan od glavnih kratkoročnih pokretača bio je slabiji dolar.

Američka valuta prošlog je tjedna izgubila oko 0,8 posto prema košarici glavnih valuta, dok je tržište reagiralo na poteze američkog Ministarstva financija i novu nervozu oko državnog duga.

Slabiji dolar zlato čini jeftinijim kupcima koji posluju u drugim valutama i obično povećava potražnju.

Treasury je istodobno najmanje udvostručio pojedine otkupe državnih obveznica dospijeća između deset i 30 godina, na četiri milijarde dolara po operaciji, pokušavajući ublažiti pritisak na tržištu dugoročnog duga.

Tu se priča o zlatu spaja s mnogo većim problemom.

Američki javni dug premašio je 40 bilijuna dolara, dok su dugoročni prinosi dosegnuli razine kakve nisu viđene gotovo dva desetljeća. Na Financa.ba već smo analizirali kako rast američkog duga i troškova njegova financiranja ponovno povećava interes ulagača za zlato.

Ali isti problem može zaustaviti rast zlata

Tu dolazimo do zanimljivog paradoksa.

Visoki prinosi na američke državne obveznice istodobno su i prijetnja cijeni zlata.

Zlato ne isplaćuje kamatu ni dividendu. Kada investitori mogu ostvariti visok realni prinos držeći državne obveznice, oportunitetni trošak posjedovanja zlata raste.

A američki prinosi ostaju visoki.

Prinos na 30-godišnje obveznice u ponedjeljak je bio oko 5,25 posto, nedaleko od nedavno dosegnutih 5,34 posto, najviše razine u 19 godina.

To stvara neobičnu situaciju: visoki prinosi štete zlatu, ali zabrinutost zbog razloga zbog kojih su ti prinosi visoki povećava potražnju za njim.

Upravo će taj odnos biti jedan od ključnih faktora za nastavak rasta.

Sada se čeka Fed

Sljedeći veliki test stiže već ovaj tjedan.

Tržišta čekaju srpanjski PCE indeks, jedan od najvažnijih pokazatelja inflacije za Federalne rezerve, te govor predsjednika Feda Kevina Warsha u Jackson Holeu.

Fed je u srpnju zadržao kamatnu stopu na 3,50 do 3,75 posto, ali zabrinutost zbog inflacije raste. Tržišta procjenjuju oko 40 posto vjerojatnosti povećanja kamata u rujnu, dok do prosinca u cijene ugrađuju barem jedno povećanje.

Za cijenu zlata to je važna raskrsnica.

Slabiji inflacijski podaci ili oprezniji ton Feda mogli bi smanjiti pritisak na prinose i otvoriti dodatni prostor zlatu. Tvrdokorna inflacija i očekivanja novih povećanja kamata mogli bi napraviti suprotno.

Nakon brzog kolovoškog uspona fokus se zato pomiče s pitanja što je podiglo zlato na ono što bi ga moglo zaustaviti.

Može li cijena zlata do 6.000 dolara?

Dio velikih investicijskih kuća smatra da sadašnji rast još nije završio.

J.P. Morgan Global Research očekuje da bi cijena zlata u posljednjem tromjesečju 2026. mogla prosječno dosegnuti oko 6.000 dolara za uncu, uz približavanje razini od 6.300 dolara prema kraju 2027.

Od današnjih približno 4.644 do 6.000 dolara trebalo bi još oko 29 posto rasta.

To je ambiciozan scenarij, a ne zajamčeni smjer tržišta.

Da bi se ostvario, zlatu bi trebala nastaviti pomagati potražnja investitora i središnjih banaka, diversifikacija iz dolara te geopolitička i fiskalna neizvjesnost. Istodobno bi prinosi morali ostati dovoljno niski da obveznice ne postanu znatno privlačnija alternativa.

Prije 6.000 dolara postoji i puno bliža prepreka.

Zlato prvo mora vratiti siječanjski rekord od oko 5.595 dolara.

Teži dio tek počinje

Kolovoški rast pokazuje koliko se brzo raspoloženje na tržištu promijenilo.

Dolar je oslabio, zabrinutost oko američkih javnih financija nije nestala, a zlato je ponovno privuklo kapital koji traži zaštitu od kombinacije fiskalnih, monetarnih i geopolitičkih rizika.

Nakon rasta od oko 15 posto u mjesec dana, međutim, ljestvica je postavljena znatno više. Za nastavak prema rekordu zlatu će trebati više od slabijeg dolara: realni prinosi ne smiju ponovno snažno rasti, Fed ne smije iznenaditi dodatnim zaoštravanjem, a investicijska potražnja mora ostati jaka.

Povratak iznad 4.600 dolara bio je brz. Put do starog rekorda mogao bi biti puno teži – i pokazati je li kolovoški skok samo snažan oporavak ili početak novog vala rasta.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno