Što se događa s ekonomijom kada ljudi više ne moraju raditi da bi ona proizvodila?
Elon Musk vjeruje da ćemo odgovor možda morati pronaći mnogo prije nego što mislimo. U velikom intervjuu za The Economist iznio je jednu od svojih najradikalnijih prognoza: AI i roboti mogli bi stvoriti toliko roba i usluga da rad postane opcionalan, a novac izgubi dio današnje važnosti.
To zvuči kao tehnološka utopija. Ekonomski je puno kompliciranije.
Jer današnja ekonomija ne koristi rad samo da bi nešto proizvela. Kroz rad većina ljudi dobiva novac kojim sudjeluje u ekonomiji.
Ako taj model oslabi, trebat će pronaći novi način raspodjele vrijednosti.
Što ako Musk ima pravo?
U razgovoru za The Economist Musk je procijenio da bi AI za otprilike pet godina mogao biti inteligentniji od svih ljudi zajedno. U sljedećem desetljeću očekuje još veću razliku.
Takvu prognozu treba uzeti kao procjenu poduzetnika poznatog po ambicioznim rokovima, a ne kao izvjesnu budućnost.
Zanimljivije je što bi se dogodilo ako je barem djelomično u pravu.
Ako AI može programirati, projektirati i analizirati, dok roboti preuzimaju sve veći dio fizičkog rada, slabi jedno od ključnih ograničenja današnjeg gospodarstva – ljudski rad.
Tu nastaje paradoks.
AI može riješiti problem proizvodnje, a istodobno stvoriti problem raspodjele.
Današnji sustav uglavnom funkcionira ovako:
rad → dohodak → potrošnja → potražnja → proizvodnja.
Tvornica koju vode roboti možda može proizvesti više automobila uz mnogo manje zaposlenih. Ali ako manje ljudi prima plaću, tko kupuje automobile?
Posao ne mora nestati da bi vrijedio manje
To je možda važnije od futurističkog scenarija u kojem nitko ne mora raditi.
AI ne mora potpuno ukinuti zanimanje da bi promijenio njegovu ekonomsku vrijednost.
Ako je za određenu količinu analize, dizajna, programiranja ili administracije nekada trebalo pet ljudi, a uz AI je dovoljan jedan ili dva, posao nije nestao.
Ali potražnja za radnicima jest pala.
Produktivnost raste, dok pregovaračka moć dijela zaposlenih može slabjeti.
Kompanija koja uz isti broj ljudi proizvodi dvostruko više može povećati plaće, sniziti cijene, zaposliti nove ljude ili jednostavno povećati profit.
Tehnologija sama ne određuje kome će pripasti dobit od veće produktivnosti.
Univerzalni visoki dohodak, ali tko ga financira?
Musk zato govori o modelu koji naziva universal high income, odnosno univerzalnim visokim dohotkom.
Ideja je jednostavna: ako AI i robotika proizvedu dovoljno veliko obilje, društvo više ne bi moralo razmišljati samo o osiguravanju minimuma za život.
Problem nastaje u sljedećem koraku.
Ako AI modele, robote, čipove i podatkovne centre posjeduje relativno mali broj kompanija, tehnološko obilje ne znači automatski da svi postaju bogatiji.
Tko onda financira univerzalni visoki dohodak? Država kroz poreze? Kompanije? Vlasnici kapitala? Neki budući oblik građanske dividendeDividenda je dio dobiti dioničkom društvu koji se isplaću...?
Između „AI stvara obilje“ i „svi imaju pristup obilju“ nalazi se možda najveće ekonomsko pitanje AI ere.
Vlasništvo bi moglo postati važnije od rada
Današnji zaposlenik najveći dio prihoda ostvaruje svojim radom. Vlasnik kompanije ili dionica prihod može ostvarivati i od kapitala.
Ako strojevi budu stvarali sve veći dio vrijednosti, ta razlika postaje mnogo važnija.
Zamislimo kompaniju koja zahvaljujući AI-ju stvori milijardu eura dodatne vrijednosti bez tisuća novih zaposlenika.
Vrijednost je stvorena. Ali kome pripada?
U takvoj ekonomiji najveća podjela možda neće biti između zaposlenih i nezaposlenih, nego između onih koji posjeduju produktivnu tehnologiju i onih koji je samo koriste.
AI neće ukinuti oskudicu
Musk smatra da bi u svijetu ekstremnog obilja čak i novac mogao izgubiti dio današnje važnosti.
Ali AI ne može sve učiniti neograničenim.
Može dramatično smanjiti cijenu još jednog prijevoda, analize, računalnog programa ili digitalne ilustracije.
Ne može napraviti još jedan hektar zemlje na dubrovačkoj obali.
Energija, određene sirovine, atraktivne lokacije, ljudsko vrijeme i pažnja ostat će ograničeni.
AI zato vjerojatno neće ukinuti oskudicu. Promijenit će ono što je oskudno.
A tamo gdje postoji oskudica, i dalje će biti potreban način raspodjele.
Ako inteligencija pojeftini, što postaje skuplje?
Dio odgovora već vidimo.
Za razvoj AI-ja potrebni su čipovi, podatkovni centri, kapital i ogromne količine električne energije.
Nova formula sve više izgleda ovako:
čipovi + energija + kapital + podaci → inteligencija → proizvodnja.
Zato se AI utrka više ne vodi samo oko najboljeg modela. Vodi se oko toga tko može osigurati energiju, računalnu infrastrukturu i stotine milijardi dolara potrebnih za njezinu izgradnju.
Ako inteligencija postaje jeftinija, vrijednost se seli prema resursima potrebnima da je proizvedemo.
To je važan razlog zbog kojeg su čipovi, podatkovni centri i energetska infrastruktura postali neke od najvećih investicijskih tema današnjice.
Što to znači čovjeku koji danas radi?
Ne moramo čekati Muskovo društvo bez rada da bismo osjetili promjenu.
Ako AI čini izvršenje određenih zadataka jeftinijim, vrijednost se pomiče prema onome što je teže automatizirati.
Prema sposobnosti da se odluči što treba napraviti, procijeni rizik, preuzme odgovornost, izgradi povjerenje i poveže ljude, kapital i ideje.
AI može učiniti izvršenje jeftinijim.
Ne mora jednako brzo učiniti jeftinima prosudbu, povjerenje i odgovornost.
Musk vjeruje u obilje. Pitanje je tko ga posjeduje
Možda AI neće za pet godina nadmašiti ukupnu ljudsku inteligenciju. Možda roboti neće za deset godina učiniti rad opcionalnim.
Ali problem koji Musk otvara već postoji.
Ako AI poveća produktivnost, a najveći dio dobiti završi kod relativno malog broja vlasnika tehnologije, možemo dobiti bogatiju ekonomiju bez nužno bogatijeg društva.
Ako se vrijednost raspodijeli šire, tehnologija doista može smanjiti potrebu za radom bez smanjenja životnog standarda.
Razlika između te dvije budućnosti nije samo tehnološka. Ona je ekonomska.
Zato možda najvažnije pitanje AI ere nije hoće li nam roboti uzeti posao.
Ako strojevi budu stvarali sve veći dio novog bogatstva, tko će posjedovati strojeve?
