Bruxelles želi da se EU Inc. može osnovati online, za manje od 100 eura i u roku od 48 sati. Poslovna zajednica sada upozorava da će ta ušteda biti ograničena ako se nakon registracije pravila ponovno razdvoje po 27 nacionalnih sustava.
Upravo se oko toga sada vodi važniji dio rasprave.
Europska komisija u ožujku je predložila novi, dobrovoljni pravni oblik koji bi kompanijama trebao olakšati osnivanje, privlačenje kapitala i širenje preko granica. Komisija želi politički dogovor do kraja 2026., ali zakonodavni postupak još traje.
Pedeset europskih direktora i investitora početkom rujna zatražilo je od zakonodavaca da konačni tekst ne pretvore u još jedan sloj iznad postojećih nacionalnih pravila.
EU Inc. rješava početak. Problem dolazi poslije
Prijedlog Europske komisije predviđa da standardno osnivanje kompanije traje najviše 48 sati, uz trošak do 100 eura i bez minimalnog temeljnog kapitala. Postupak bi bio potpuno digitalan.
Podaci bi se dostavljali jednom, nakon čega bi ih poslovni registar prosljeđivao nadležnim tijelima. Predviđene su i digitalne dionice, jednostavniji prijenos vlasništva te zajednički okvir za opcije zaposlenika.
To rješava dio administracije. Ne odgovara, međutim, na pitanje koje investitoru može biti važnije od vremena potrebnog za registraciju: koje pravo vrijedi kada nastane problem?
Jedan naziv, različita pravila
Članak 4. prijedloga otvara upravo to pitanje. Ono što uredba i statut kompanije ne uređuju ostaje pod nacionalnim pravom države u kojoj je EU Inc. registriran.
Posljedica može biti vrlo konkretna. Ako važna pitanja korporativnog upravljanja ostanu pod različitim nacionalnim pravilima, investitor i dalje mora provjeravati lokalni pravni sustav prije ulaganja.
Kompanija se može zvati jednako u Hrvatskoj, Francuskoj i Estoniji, a da pravni odgovor na isto pitanje nije jednak.
Nova analiza Oxford Business Law Bloga iz srpnja 2026. upozorava da sadašnji članak 4. nosi rizik stvaranja 27 nacionalnih varijanti EU Inc.-a, jer bi nacionalni propisi, sudovi i registri nastavili popunjavati praznine europskog okvira.
Za investitora je posljedica mjerljiva. Ako za svaku državu ponovno treba lokalnog pravnog savjetnika kako bi utvrdio što točno dobiva ulaganjem, dio troška koji je EU Inc. trebao ukloniti ostaje.
Poslovna zajednica želi sačuvati zajednički standard
Početkom rujna 50 europskih direktora i investitora zatražilo je da se tijekom zakonodavnog postupka ne oslabe elementi koji bi EU Inc. trebali učiniti upotrebljivim preko granica.
Među zahtjevima su slobodan izbor države registracije bez obveze preseljenja stvarnog poslovanja, pristup režimu kompanijama različitih veličina i djelatnosti te jedan autoritativni europski registar.
Žele zadržati i pravilo prema kojem bi se opcije zaposlenika oporezivale tek kada se stečene dionice prodaju. Time bi se izbjegla situacija u kojoj zaposlenik mora platiti porez prije nego što je prodajom dionica dobio novac.
Iza tih zahtjeva stoji ista računica: zajednički naziv vrijedi manje ako investitor, osnivač ili zaposlenik nakon prelaska granice ponovno ulazi u bitno drukčiji sustav.
Koliko nacionalnog prava EU Inc. može podnijeti?
Potpuno odvajanje EU Inc.-a od nacionalnih pravnih sustava nije jednostavno.
Europska unija nema potpuno zajedničko korporativno, insolventno, porezno i radno pravo koje bi se moglo jednostavno priključiti novom pravnom obliku. Određeno oslanjanje na nacionalna pravila zato može biti nužno.
Dio pravnih stručnjaka upravo iz tog razloga smatra da hibridni model nije sam po sebi promašaj. Jessica Schmidt i Christoph Teichmann argumentiraju da EU Inc. može ostati stvarno europski pravni oblik iako dio pitanja ostaje nacionalnim sustavima, pod uvjetom da je granica između dviju razina dovoljno jasna.
Pitanje zato nije može li EU Inc. funkcionirati bez nacionalnog prava. Teško može.
Važnije je koliko ključnih pitanja smije ostati nacionalno prije nego što zajednički pravni oblik izgubi ekonomsku svrhu.
Ako razlike obuhvate pitanja koja odlučuju o kontroli kompanije, odgovornosti uprave ili zaštiti ulaganja, vrijednost zajedničkog režima brzo se smanjuje.
Jedan registar ili samo jedno sučelje?
Slična rasprava vodi se oko registracije.
Komisija predviđa zajedničko europsko sučelje povezano s nacionalnim poslovnim registrima kroz postojeći BRIS. Poslovna zajednica traži jedan autoritativni europski registar.
Razlika je poslovno važna: jedno sučelje ubrzava unos podataka, ali jedan pravno relevantan registar može smanjiti trošak provjere vlasništva i statusa kompanije prije ulaganja.
Za osnivača je najvidljivije koliko klikova treba do registracije. Investitor kasnije mora znati tko je vlasnik, tko ima pravo zastupati kompaniju i kojim se podacima može pravno pouzdano koristiti.
Upravo tu administrativno pojednostavljenje postaje pitanje troška kapitala i transakcije.
Vrijednost se neće mjeriti samo u 48 sati
Komisija procjenjuje da bi EU Inc. tijekom deset godina mogao smanjiti administrativno opterećenje za nekoliko stotina milijuna eura.
Veća ekonomska korist nastala bi ako investitor jednom nauči pravila EU Inc.-a i zatim ih može primijeniti na kompaniju registriranu bilo gdje u Uniji bez novog pravnog procesa od početka.
Europske kompanije već danas mnogo lakše nastaju nego što se skaliraju preko granica, a EU Inc. pokušava smanjiti barem dio tog pravnog troška.
Zato nekoliko sati ušteđenih pri osnivanju nije najvažnija računica. Veća vrijednost nastaje ako kompanija kasnije jeftinije prikuplja kapital, mijenja vlasničku strukturu i širi poslovanje na druga tržišta.
Dogovor do kraja godine još nije gotova stvar
Europska komisija želi politički dogovor o EU Inc.-u do kraja 2026. To ipak nije isto što i usvojena uredba.
Službeni zakonodavni dosje Europskog parlamenta sredinom rujna još vodi predmet kroz zakonodavni postupak. Konačni tekst zato se još može mijenjati.
Upravo zbog toga rujanski pritisak poslovne zajednice dolazi u važnom trenutku. Rasprava više nije o tome treba li Europi jednostavniji način osnivanja kompanije. Pregovara se o tome koliko će taj zajednički oblik nakon osnivanja doista ostati zajednički.
Pravi test EU Inc.-a zato nije registracija za 48 sati. Test je hoće li investitor nakon registracije moći razumjeti ista temeljna prava bez obzira je li kompanija osnovana u Hrvatskoj, Francuskoj ili Estoniji.
Ako odgovor ostane „ovisi o državi”, Europa će pojednostaviti osnivanje. Fragmentaciju poslovanja neće.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
