Kupac sve manje mora do proizvoda da bi ga kupio. U SAD-u se 58 posto domaćeg kartičnog prometa odvija online ili unutar aplikacija, prema 48 posto 2019. U Poljskoj je u istom razdoblju udio porastao s 10 na 24 posto.
Visa je taj obrazac nazvala ekonomijom kauča. Kompanije koje su računale da će kupac doći do trgovine, restorana ili kina sada konkuriraju modelima koji proizvod, obrok ili zabavu dovode njemu.
Visina analiza ekonomije kauča temelji se na anonimiziranim VisaNet transakcijama u šest zemalja: SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj, UAE-u, Australiji i Brazilu. Na svih šest udio online i in-app potrošnje danas je veći nego 2019.
To ne znači da ljudi manje izlaze iz kuće. Pokazuje da fizički odlazak sve češće prestaje biti uvjet za potrošnju.
Ekonomija kauča već je mnogo veća od webshopa
Promjena se vidi i izvan klasične online trgovine.
Na svih šest tržišta koje je Visa analizirala streaming pretplate pojavljuju se na većem udjelu kartica nego potrošnja na kina i koncerte. U SAD-u je streaming prisutan na više od 17 posto aktivnih kartica, a kino i koncerti na približno šest posto.
To ne znači da se na streaming troši gotovo tri puta više: Visa ovdje mjeri udio kartica na kojima se pojavljuje određena vrsta transakcije, a ne vrijednost potrošnje.
Poslovna razlika ipak je važna. Kino mora prodati novu ulaznicu za svaki posjet, dok streaming nakon prve odluke kupca pokušava zadržati mjesečnu pretplatu.
Online kupnja već je svakodnevica za velik dio Europe
Prema Eurostatovu izdanju Digitalisation in Europe 2026., 78 posto ljudi u EU kupovalo je ili naručivalo robu i usluge online tijekom 2025., prema 62 posto deset godina ranije.
Istodobno je 24 posto kompanija u EU ostvarivalo e-prodaju. Kod velikih kompanija udio je dosezao 48 posto, a kod malih i srednjih 23 posto.
Te dvije brojke ne mjere istu stvar i ne treba ih izravno uspoređivati. Kupovna navika digitalizirala se brže od prodajnog modela velikog dijela kompanija.
Primark je godinama odbijao dostavu. Sada mijenja računicu
Primark je izgradio diskontni modni model bez klasične internetske trgovine. Kupac je morao doći u trgovinu, a kompanija je godinama tvrdila da joj ekonomika kućne dostave ne odgovara.
Početkom rujna Primark je najavio uvođenje kućne dostave u Velikoj Britaniji, nakon postupnog razvoja Click & Collect usluge. Njegov vlasnik Associated British Foods procjenjuje da se ekonomika dostave dovoljno promijenila da model sada ima više smisla.
Kako bi podržao kućnu dostavu, Primark je preuzeo automatizirani fulfillment centar u Sheffieldu u poslu vrijednom 90 milijuna funti. Preciznije, Debenhams je Primarku prodao automatizacijsku opremu i prenio najam centra.
Kompanija koja je godinama računala na fizički dolazak kupca sada mijenja i logistiku kako bi proizvod mogla poslati njemu.
Trošak praktičnosti sada prelazi na trgovca
Ako kupac ne mora do proizvoda, kompanija preuzima dio posla koji je prije obavljao on.
To uključuje obradu pojedinačnih narudžbi, pakiranje, posljednju milju i povrate. Kod robe niske vrijednosti svaki od tih koraka može uzeti dio marže zbog koje je online prodaja uopće izgledala privlačno.
Zato odluka o kućnoj dostavi nije samo pitanje postoji li potražnja. Trgovac mora znati koliko ga košta svaka isporučena narudžba i koliko mu nakon dostave i mogućeg povrata stvarno ostaje.
Kupac očekuje praktičnost, ali ne oprašta lošu izvedbu
Digitalna prodaja ne završava plaćanjem.
Tijekom 2025. 35 posto online kupaca u EU susrelo se s nekim problemom pri kupnji. Najčešća je bila dostava sporija od obećane, koju je prijavilo 20 posto kupaca.
Kupcu koji je naručio proizvod iz dnevne sobe nije važno koliko je sofisticiran logistički sustav iza ekrana. Važno mu je je li paket stigao kada je trgovac rekao da će stići.
Što ekonomija kauča znači za kompanije u BiH
Za BiH nema usporedivih Visinih podataka, ali postoji vrlo konkretan signal rasta online kupnje.
Tijekom 2025. u BiH je stiglo više od 2,1 milijun malih online pošiljki, odnosno približno 5.750 dnevno. O tome što takav rast znači za domaće trgovce i logistiku već smo pisali kroz analizu Temu ekonomije.
Za domaćeg trgovca pitanje zato nije treba li kopirati Primark ili graditi vlastitu aplikaciju. Važnije je izračunati koliko ga košta dovesti proizvod do kupca i ostaje li nakon dostave, povrata i troška stjecanja kupca dovoljno marže.
Ekonomija kauča ne znači da ljudi prestaju izlaziti. Znači da sve veći broj kupnji više ne ovisi o tome hoće li kupac fizički doći do prodavača. Za kompaniju računica počinje ondje gdje je kupčev put završio: koliko košta dovesti proizvod do njega i koliko marže nakon toga ostaje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
