Gotovo trećina britanskih zaposlenika koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju radi to bez znanja poslodavca. Za kompaniju to otvara vrlo konkretan problem: može imati AI u poslovnim procesima, a da ne zna gdje se koristi, koji podaci ulaze u alate ni koliko stvarno mijenja produktivnost zaposlenika.
Dio zaposlenika ide korak dalje i uklanja tragove po kojima bi se moglo prepoznati da im je AI pomogao. Microsoft je takvo ponašanje nazvao „AI shyness“, odnosno AI stidljivost. Istraživanja upućuju na mogući razlog: korištenje AI-ja može utjecati na način na koji drugi procjenjuju zaposlenika i njegov rad.
Shadow AI, stigma i AI stidljivost nisu isto
Deloitteovo istraživanje provedeno među 25.000 britanskih radnika pokazalo je da je 63 posto ispitanika koristilo generativni AI na poslu. Među onima koji ga koriste, 31 posto čini to bez znanja poslodavca, dok 50 posto korisnika nije dobilo formalnu obuku za korištenje generativnog AI-ja na poslu.
Dio zaposlenika AI plaća sam. Sedamnaest posto korisnika vlastitim novcem plaća barem jedan AI alat za posao, a Deloitte njihov ukupni godišnji trošak procjenjuje na oko 958 milijuna funti.
Deloitte uporabu osobnih ili neodobrenih GenAI alata bez znanja poslodavca opisuje kao shadow AI. To govori kako se AI koristi, ali ne i zašto.
Stigma opisuje nešto drugo: očekivanje da bi korištenje AI-ja moglo izazvati negativnu procjenu. AI stidljivost ide korak dalje i odnosi se na ponašanje kojim zaposlenik pokušava prikriti koliko je AI sudjelovao u njegovu radu. Zato Deloitteovih 31 posto korisnika koji AI koriste bez znanja poslodavca ne možemo automatski smatrati „AI stidljivima“.
Kada zaposlenik počne uklanjati tragove AI-ja
Microsoft Canada početkom 2026. ispitao je 1.550 Kanađana. AI na poslu koristilo je 57 posto ispitanika, dok je 15 posto reklo da iz rada uklanja znakove po kojima bi se moglo prepoznati da je nastao uz pomoć AI-ja. Microsoft je upravo tu skupinu opisao kao AI Shy.
„AI stidljivost“ nije općeprihvaćen znanstveni termin. Akademska istraživanja koriste pojmove poput social evaluation penalty i AI disclosure penalty.
Deloitte je u britanskom istraživanju pronašao još jedan dio slagalice: 23 posto radnika smatra da uz korištenje generativnog AI-ja postoji stigma. To ne znači da tih 23 posto skriva AI, ali pokazuje da dio zaposlenika očekuje negativnu reakciju na njegovu uporabu.
Što se događa kada drugi znaju za AI pomoć
U četiri preregistrirana eksperimenta s ukupno 4.439 sudionika, objavljena 2025. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ljudi koji su koristili AI očekivali su negativnije procjene. Eksperimenti su pokazali da su korisnici AI-ja mogli biti percipirani kao manje kompetentni, manje marljivi i skloniji lijenosti.
Efekt se pojavio i pri procjenjivanju kandidata za posao, ali nije bio jednak u svim okolnostima. Negativan učinak na procjenu prikladnosti kandidata nestao je kada je AI bio jasno koristan za zadatak, a ljudi koji sami koriste AI bili su manje skloni povezivati njegovu uporabu s lijenošću.
Sličan učinak pronađen je i kod kreativnog rada. U istraživanju objavljenom u Journal of Experimental Psychology: General provedeno je 16 preregistriranih eksperimenata s ukupno 27.491 sudionikom. Ljudi su kreativno pisanje ocjenjivali lošije kada su vjerovali da ga je napisao AI ili čovjek uz pomoć AI-ja nego kada su mislili da ga je napisao samo čovjek.
Autori taj efekt nazivaju AI disclosure penalty, a jedan od pronađenih mehanizama bila je percepcija autentičnosti. To ne dokazuje da je skrivanje AI-ja u kreativnim profesijama raširenije nego drugdje. Ne mogu ovo potvrditi. Pokazuje da informacija o AI pomoći može utjecati na procjenu kreativnog rada.
Kompanija tada ne zna kako se posao stvarno radi
Deloitteovi podaci pokazuju za što zaposlenici najčešće posežu za generativnim AI-jem. Među korisnicima GenAI-ja na poslu, 43 posto koristi ga za pronalaženje informacija, a jednak udio za pisanje e-mailova.
Na razini cijelog uzorka oko 30 posto ispitanika kaže da im GenAI štedi barem nešto vremena tijekom tjedna, dok 31 posto kaže da ga je koristilo na poslu bez vremenske uštede.
Ako kompanija nema uvid u takvu uporabu, teško može utvrditi gdje tehnologija stvarno povećava produktivnost. Teže može kontrolirati i što zaposlenici unose u vanjske AI alate, što je posebno važno kada rade s internim ili povjerljivim podacima.
Produktivnost koju zaposlenik možda ne želi pokazati
Ostaje još jedno pitanje za koje zasad nemamo dovoljno podataka.
Što se događa kada zaposlenik posao za koji su prije bila potrebna četiri sata uz AI završi za dva?
Već smo otvorili pitanje tko dobiva AI dividendu kada zaposlenik uz pomoć tehnologije postane produktivniji. Ovdje se pojavljuje još jedan problem: što ako kompanija za dio te dodatne produktivnosti uopće ne zna?
Zaposlenik može prijaviti uštedu i pokazati kompaniji kako je nastala. Može je i zadržati za sebe ako očekuje da će rezultat biti veća norma rada, propitivanje njegove stručnosti ili procjena da je za isti posao ubuduće potrebno manje ljudi.
Ne mogu potvrditi koliko zaposlenika upravo zbog tih razloga skriva ostvarenu produktivnost. Za takvu tvrdnju zasad nemamo dovoljno reprezentativnih podataka.
Ako dio ostvarenih vremenskih ušteda ostane izvan pogleda kompanije, ni interno mjerenje učinaka AI-ja neće pokazati cijelu sliku.
Menadžeru trebaju odgovori na tri konkretna pitanja
Pisanje prvog nacrta e-maila nije isto što i prepuštanje modelu financijske analize, odluke o zapošljavanju ili rada s povjerljivim podacima. Zato opće pitanje „koristite li AI?“ menadžeru neće mnogo otkriti.
Korisnije je znati za koje se zadatke AI koristi, koji podaci ulaze u alat i tko provjerava konačan rezultat. Tek tada se može razlikovati uporaba koja zaposleniku štedi vrijeme od one koja kompaniji otvara rizik.
PNAS istraživanje pokazuje da su sudionici koji su koristili AI bili manje spremni njegovu uporabu otkriti menadžerima i kolegama. To je za kompaniju važnije od same etikete „AI stidljivost“: ako dio uporabe ostaje nevidljiv, menadžment nema potpunu sliku procesa koji pokušava urediti.
Tu postoji i problem znanja. Dok je 63 posto britanske radne populacije već koristilo generativni AI na poslu, samo 35 posto korisnika kaže da čuje svoje lidere kako o njegovoj uporabi govore uz dobro razumijevanje tehnologije.
Za menadžera je zato korisniji razgovor o stvarnom procesu rada nego još jedno opće pravilo o AI-ju. Ako ne zna gdje zaposlenici već koriste AI, što njime ubrzavaju i gdje provjeravaju njegov rezultat, teško može pouzdano mjeriti i korist i rizik tehnologije.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
