Globalni dug premašio je 365 bilijuna dolara u prvoj polovini 2026., nakon povećanja većeg od deset bilijuna dolara. Najveći dio rasta dolazi s tržišta u razvoju, pokazuje novo izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF) , objavljeno 23. rujna.
Trošak postojećeg duga pritom raste. Prema travanjskom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izdaci za kamate na javni dug u četiri su godine porasli s približno dva na gotovo tri posto globalnog BDP-a.
Zaduživanje usporava, ali dug nastavlja rasti
Prema IIF-ovu izvješću Global Debt Monitor, ukupna zaduženost na kraju lipnja dosegnula je približno 365,5 bilijuna dolara. Tržišta u razvoju dodala su oko 6,5 bilijuna, čime je njihov ukupni dug dosegnuo 110,6 bilijuna dolara. Među glavnim izvorima povećanja izdvajaju se Kina i Sjedinjene Američke Države.
Ovogodišnji porast ipak je znatno manji nego u istom razdoblju 2025., kada je globalni dug povećan za više od 21 bilijun dolara. IIF usporavanje povezuje s višim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., rastom troškova servisiranja duga, skupljom energijom i sukobom s Iranom.
IIF u ukupni dug uključuje obveze država, kućanstava te financijskih i nefinancijskih kompanija. Rekordni iznos stoga ne predstavlja isključivo državno zaduživanje.
Na dolarsku vrijednost globalnog duga utječu i promjene tečaja. Iz javno dostupnog sažetka IIF-a nije moguće utvrditi koliki dio ovogodišnjeg povećanja proizlazi iz valutnih promjena.
Inflacija smanjuje omjer duga i BDP-a, ali dug ostaje
IIF upozorava da je viša inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... pomogla ograničiti omjere duga i BDP-a, prikrivajući dio postojećih financijskih ranjivosti. Kada nominalni BDP raste zbog viših cijena, udio duga može se smanjiti iako nominalna zaduženost nastavlja rasti.
Ako dug poraste sa 100 na 105 milijardi, a nominalni BDP sa 100 na 110 milijardi, omjer zaduženosti pada sa 100 na približno 95,5 posto, iako je dug nominalno povećan.
MMF očekuje daljnji rast javnog duga
Prema travanjskom izdanju MMF-ova izvješća Fiscal Monitor , globalni javni dug dosegnuo je 93,9 posto BDP-a u 2025. godini. MMF projicira da bi do 2029. mogao dosegnuti 100 posto svjetskog BDP-a.
Ta projekcija odnosi se na javni dug, dok IIF-ov podatak od više od 365 bilijuna dolara uključuje i zaduženost privatnog sektora.
Kako dospijevaju obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... izdane u razdoblju nižih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., njihovo refinanciranje po višim tržišnim stopama povećava trošak servisiranja postojećeg duga.
BiH: Javni dug mogao bi porasti na 42,7 posto BDP-a
Bosna i Hercegovina ima znatno niži omjer javnog duga i BDP-a od globalnog prosjeka. Ipak, prema srpanjskom izvješću MMF-a za BiH , očekuje se njegovo postupno povećanje.
MMF procjenjuje da će javni dug BiH u 2026. iznositi 32 posto BDP-a, a do 2031. mogao bi dosegnuti 42,7 posto. Riječ je o projekcijama objavljenima u srpnju, a ne o već ostvarenim vrijednostima.
Republika Srpska u ožujku je izdala euroobveznicu od 500 milijuna eura, a u svibnju privatnim plasmanom dodatnu euroobveznicu od 250 milijuna. Federacija BiH u lipnju je izdala obveznice vrijedne 800 milijuna eura.
Ukupna vrijednost tih izdanja iznosi 1,55 milijardi eura, odnosno približno 3,03 milijarde KM.
Dio sredstava Republike Srpske iskorišten je za refinanciranje ranije euroobveznice od 300 milijuna eura. Zbog toga ukupna vrijednost novih izdanja ne predstavlja jednako povećanje neto javnog duga.
MMF rizik državnog dužničkog stresa u BiH ocjenjuje umjerenim, ali upozorava na rast potreba za budućim financiranjem.
Što državno zaduživanje znači za kredite kompanijama?
U analizi financijskih rizika u BiH MMF upozorava da bi veće potrebe države za financiranjem mogle povećati kreditne kamate i ograničiti kreditiranje privatnog sektora.
Za domaće kompanije koje ulaganja financiraju bankovnim kreditima to bi moglo značiti skuplji kapital ili teži pristup novom financiranju.
MMF pritom ocjenjuje da je bankarski sektor BiH dobro kapitaliziran, likvidan i profitabilan.
Na kreditu od milijun KM povećanje godišnje kamatne stope s četiri na šest posto donosi dodatnih 20.000 KM kamatnog troška, uz pretpostavku nepromijenjene glavnice. Riječ je o ilustrativnom izračunu, a ne o prognozi kretanja kamata u BiH.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
