Neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija zajednički su otpustile više od 150.000 radnika u posljednjih nekoliko mjeseci. Uključene tvrtke iznijele su različite razloge zašto je to bilo potrebno. Uglavnom se i razlozi svode na potrebu za smanjenjem troškova dok se gospodarski rast diljem svijeta usporava.
Zapravo, vjerojatno je da to može biti istina jer tvrtke trebaju novac. Microsoft, koji je navodno otpustio oko 10.000 zaposlenika. Praktički istovremeno je objavio da planira uložiti 10 milijardi dolara u OpenAI, kreatore viralne aplikacije ChatGPT. Vjerojatno postoji poslovni razlog u središtu odluke da se u tvrtku s umjetnom inteligencijom uloži iznos koji bi bio jednak milijunu dolara po otpuštenom zaposleniku
Isto tako, Googleova matična tvrtka Alphabet objavila je planove za smanjenje globalnog broja zaposlenih za 12 000 – smanjenje od oko 6%. Izvršni direktor Sundar Pichai prethodno je opisao AI kao najtransformativniju tehnologiju svih vremena, a prilikom otpuštanja je izjavio da će strategija biti “usmjeriti naš talent i kapital na naše najveće prioritete”. Općenito se misli da Google radi na vlastitom odgovoru na ChatGPT koji pokreće AI koji će uskoro biti objavljen.
Zajedno, četiri najveće tehnološke tvrtke – Meta, Alphabet, Amazon i Microsoft – ukinule su 50.000 radnih mjesta. U međuvremenu, novi šef Twittera, Elon Musk, navodno je otpustio polovicu zaposlenika tvrtke kada je preuzeo dužnost krajem prošle godine.
Koji je pravi razlog velikog broja otkaza?
Dakle, koji je pravi razlog ovih masovnih rezova zbog kojih su deseci tisuća ljudi ostali bez posla? To je ono što su stručnjaci za podatke u 365 Data Science pokušali otkriti kada su odlučili pokrenuti vlastitu analizu brojki.
Neka od otkrića možda i nisu bila toliko iznenađujuća, piše Forbes. Poznato je da su tehnološke tvrtke – potaknute rekordnim prihodima – krenule u poprilično zapošljavanje tijekom pandemije Covid-19. Plaće su dosegle rekordne razine. Konkurencija među talentima je bila velika. Mediji su bili puni priča o pompoznim povlasticama. Dakle, nije šok otkriti da je prosječno vrijeme koje je nedavno otpušteni zaposlenik proveo u svojoj ulozi otprilike dvije godine. To bi moglo sugerirati da, na neki način, ova smanjenja predstavljaju vraćanje unatrag na politiku zapošljavanja od prije pandemije.
Ipak, više je iznenađujuća bila činjenica da je 11,5 godina srednja razina iskustva onih koji su otpušteni. Dakle, nije nužno točno da su to sve mlađi radnici s malo iskustva koji bi se mogli brzo zamijeniti ili možda čak automatizirati svoje uloge. Jedan od mogućih razloga za ovu statistiku mogao bi biti taj da zaposlenici s dužim stažem obično primaju veće plaće. Njihovo smanjenje moglo bi pomoći tvrtkama da ostvare svoje financijske ciljeve.
Najviše pogođeni zaposlenici kadrovske
Međutim, zanimljivo je primijetiti da su najviše pogođene uloge i radne funkcije unutar kadrovske. Tu se dogodilo 28 posto svih otpuštanja. Dva su moguća razloga za to. Prvo, iz toga slijedi da ako tvrtke otpuštaju osoblje, smanjit će i zapošljavanje, a manje zapošljavanja znači manju potrebu za HR osobljem.
Drugi, iako možda jednako relevantan razlog, jest da je područje kadrovske u kojem se neke funkcije zamjenjuju automatizacijom. Već postoje platforme kojima je cilj automatizirati rutinske zadatke povezane s intervjuiranjem i odabirom novih zaposlenika. Kao što su provjera preporuka, potvrda identiteta i provođenje zdravstvenih i sigurnosnih procjena. Posljednjih godina čak je objavljeno da su tvrtke poput Amazona koristile umjetnu inteligenciju za prepoznavanje zaposlenika s lošim učinkom i za otpuštanje.
Također dobivamo određeni uvid u to kako su se pogođene uloge razlikovale u svakoj tvrtki. Kadrovska i pronalaženje talenata bili najviše pogođeni u Microsoftu i Meti. A u Googleu i Twitteru, softverski inženjeri bili su ti koji su najviše otpuštani.
Većinom otpuštene žene
Podaci koje je prikupio 365 Data Science također pokazuju da su većina zaposlenika koji su otpušteni (56 posto) bile žene. To je zabrinjavajuće, s obzirom na to da je tehnološka industrija provela veći dio posljednjeg desetljeća pokušavajući riješiti rodnu neravnotežu koja je već prisutna u tom području. Osobito u tehničkim i inženjerskim ulogama. To baš i ne šalje sjajnu poruku potencijalnim novim zaposlenicama. Uz razliku u plaćama i manju vjerojatnost napredovanja, morati će se suočiti s većom šansom da budu otpuštene.
Konačno, još jedna zabrinjavajuća statistika je činjenica da je samo 10 posto otpuštenih na svojim LinkedIn profilima navelo da je pronašlo novi posao. Naravno, prerano je reći hoće li ovo prijeći u dugotrajnu nezaposlenost. Mnogi možda jednostavno uživaju u pauzi prije nego što krenu u potragu za poslom. Ili se možda jednostavno još nisu potrudili ažurirati svoje profile. No praćenje razvoja ove statistike u nadolazećim mjesecima trebalo bi dati neke zanimljive uvide u to je li kvalificiranim tehnološkim radnicima još uvijek lako mijenjati poslove. Sasvim je moguće da se znatan broj odlučio za samozapošljavanje ili slobodnu ekonomiju.
Dakle, je li slučaj da su se tehnološki divovi jednostavno širili predaleko i preširoko? Ili su inovacije u umjetnoj inteligenciji i automatizaciji stvorile situaciju u kojoj je najbrži način za uštedu novca zamijeniti ljude strojevima? Zapravo, vjerojatno će biti pomalo od oboje. Niti jedna od tvrtki nije navela automatizaciju kao pokretačku silu. Ali s obzirom na uloge u poslovima koje su pogođene i čitajući između redaka, primamljivo je zaključiti da je ona faktor koji pridonosi trendu.
