Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je kako švedsko gospodarstvo pritišću podizanje kamatnih stopa, visoka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i pad osobne potrošnje. Očekuje se da će godinu zaključiti s padom.
Nakon što su relativno dobro prebrodili pandemiju, snažan rast potrošačkih cijena i kamatnih stopa počeli su uzimati danak. Kao i energetska kriza koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, prenosi hrt.
Švedska su kućanstva među najzaduženijima u Europi. Mnoga imaju hipotekarne zajmove s promjenjivom kamatnom stopom, što znači da će im troškovi kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... rasti zbog podizanja ključnih kamatnih stopa.
OECD očekuje da će se švedsko gospodarstvo ove godine smanjiti za 0,3%, a iduće porasti za tek 1,4%.
Oslabilo je povjerenje potrošača i kompanija, a rast troškova zaduživanja negativno utječe i na primanja kućanstava i na kompanije u sektoru nekretnina koje se suočavaju s izazovima u refinanciranju dugova.
Zajmovi za komercijalne nekretnine čine oko 18 posto ukupnih bankovnih zajmova i njihov je udio među najvećima u OECD-u.
Središnja banka podizala je u više navrata referentnu kamatnu stopu. S 0% na početku 2022 došli su na aktualnih 3,5%. Planiraju je podići još jednom, za 0,25 postotnih bodova, na sjednici u lipnju ili u rujnu.
OECD ističe i posljedice ruske invazije na Ukrajinu, poput povišenih cijena energije i hrane koje koče energetsku aktivnost. Te znatno slabijeg izvoza zbog slabe potražnje ključnih partnera. Upozoravaju i da su vladine reforme umanjile šanse Švedske da ostvari klimatske ciljeve.
Koalicijska vlada desnog centra smanjila je poreze na gorivo, povećala porezne olakšice građanima koji se voze na posao, ukinula nove subvencije za električna vozila i smanjila propisani udio biogoriva u mješavini s dizelom i benzinom. OECD procjenjuje da su promjene vjerojatno onemogućile ostvarenje klimatskih ciljeva, zacrtanih za kraj desetljeća, ako vlada ne usvoji nove ambiciozne mjere.
