Europska središnja banka (ECB) ponovo je podigla kamatne stope u eurozoni. Kamate su išle gore za četvrtinu postotnog boda. ECB je istakla da namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo.
Kamatna stopaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za refinanciranje banaka tako će od 2. kolovoza iznositi 4,25 posto. A kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto. Za prekonoćne kredite komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,5 posto.
Od srpnja prošle godine kamatne stope podignute su za 4,25 postotnih bodova, piše HRT.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... popušta, ali će ostati previše visoka kroz predugo vremensko razdoblje, ponovili su u ECB-u u obrazloženju kontinuiranog zaoštravanja monetarne politike.
Domaći cjenovni pritisci, uključujući rast plaća i kontinuirano visoke profitne marže kompanija igraju sve važniju ulogu u poticanju rasta cijena dok vanjski izvori slabe, ističu.
Restriktivne kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...
Naglasili su kako je temeljna inflacija još uvijek previsoka. Ipak, uvjeti financiranja su postroženi i sve više koče potražnju, a to je važan faktor u spuštanju inflacije na ciljanu razinu od oko dva posto u iduće tri godine.
Rekli su i da će, kako bi taj cilj bio ostvaren, na idućim sjednicama voditi računa o tome da kamatne stope budu na dovoljno restriktivnoj razini sve dok bude potrebno.
U lipnju je ECB u makroekonomskim prognozama osjetno podigla procjene temeljne inflacije na 5,1 posto u ovoj godini i na tri posto u 2024.
Neznatno su podigli i procjene ukupne inflacije, na 5,4 posto u ovoj i na tri posto u idućoj godini. Uz obrazloženje da rast cijena i dalje potiče poskupljenje energije u prethodnom razdoblju i oslobađanje potražnje suspregnute u pandemiji, posebno u sektoru usluga.
Zakočena potrošnja
Pogoršani su kratkoročni izgledi za gospodarstvo eurozone. Najvećim dijelom zbog slabije domaće potražnje, rekla je na konferenciji za novinare nakon sjednice upravnog vijeća predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
Inflacija i slabija ponuda financiranja koče potrošnju. To u prvom redu utječe na industriju, dok je uslužni sektor otporniji, iako aktivnost usporava, dodaje Lagarde.
Po njezinim riječima, vlade bi na popuštanje energetske krize trebale reagirati trenutnim i koordiniranim ukidanjem mjere potpore kompanijama i građanima. To je ključno da bi se spriječilo jačanje inflatornih pritisaka u srednjoročnoj perspektivi, koje bi u protivnom iziskivalo snažniji odgovor monetarne politike.
U lipnju je ECB procijenila da će gospodarstvo eurozone u ovoj godini porasti za 0,9 posto. U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,5 posto.
