Facebook nakon 15 godina promijenio svoju politiku. To je početak kraja jedne ere.

Jednom davno, jedan je student u svojoj sobi studentskog doma sanjao o jednoj web stranici. Za nju ste sigurno čuli. Zove se Facebook. Ako ste se Facebooku pridružili u nekim od njegovih ranih dana, barem od 2008., dočekala vas je uvjerljiva dobrodošlica:

“Besplatno je i svatko se može pridružiti.” Ili možda druga verzija: “Besplatno je i uvijek će biti besplatno.”

Ali to je bilo tada. Facebook je 2019. godine svoju poruku dobrodošlice promijenio u “Brzo je i jednostavno”.

Zatim, prošli tjedan, Meta, Facebookova matična kompanija, otišla je korak dalje. Najavili su potpuno novu verziju Facebooka i Instagrama temeljenu na pretplati. Barem za korisnike u Europi. Drugim riječima, radi se o Facebooku koji nije besplatan (iako je bez reklama).

Meta će ljudima u EU, EEA i Švicarskoj ponuditi mogućnost plaćanja mjesečne pretplate za korištenje Facebooka i Instagrama bez ikakvih oglasa. Alternativno mogu nastaviti koristiti te usluge besplatno dok vide oglase koji su im relevantni.

iz Meta-nog službenog izvješća

Meta dalje objašnjava da je nova ponuda usklađena s europskim propisima koji su u razvoju. Vrijedno je napomenuti da plaćanje pretplate bez oglasa, koja košta 9,99 € mjesečno na webu ili 12,99 € mjesečno na iOS-u i Androidu, zapravo ne znači da Facebook neće prikupljati korisničke podatke; to samo znači da se tim korisnicima neće posluživati oglasi.

Žaliti se na ovu odluku bilo bi kao žaliti se na vjetar u ovom trenutku. Ali to je gorki podsjetnik na to kako se tvrtke mogu pokrenuti, rasti, postati bitne, a zatim iznenada promijeniti model koji ih je doveo do toga što su postali.

Oni koji imaju dovoljno godina sjećaju se ranih dana Facebooka. Ljudi su hrlili na Facebook; čitave generacije milenijalaca, generacije X i boomera. Znam da se danas više ne čini cool, ali tijekom određenog vremenskog razdoblja bilo je doista nevjerojatno misliti da se ljudi mogu tako brzo ponovno povezati s drugima koje su poznavali u drugim periodima svog života.

Ipak, danas se suočavamo s paradoksom:

Nije baš novost reći da je Facebook davno izgubio svoj sjaj. Ono prvotno, dobronamjerno obećanje o mjestu za ponovne susrete i stvaranje veza s vremenom je zamijenjeno stvarima poput psiholoških testova na korisnicima, dezinformacijama, itd.

Ali u isto vrijeme, broj ljudi koji koriste Facebook — samo Facebook, a o ostatku Mete i ne govorimo — nastavlja rasti: više od dvije milijarde aktivnih korisnika dnevno.

Također možemo primijetiti kako je naplaćivanje pretplate put kojim idu i neki drugi društveni mediji. LinkedIn naplaćuje bogatstvo za premium pristup. Elon Musk naplaćuje 8 dolara za plavu kvačicu. A govori se kako eksperimentalno korisnicima pokušava naplatiti da jednostavno rade bilo što na X-u, ranije poznatom kao Twitter, osim za čitanje postova drugih ljudi.

Dakle, zašto je toliko ljudi još uvijek tu? Neki su tu jednostavno zato što su mnogi drugi još uvijek tu. U ovom trenutku, mreža je prevelika da bi propala. Ovo nije početak ere u kojoj odjednom shvaćamo što su Facebook i društveni mediji općenito postali. Taj je brod davno odplovio. Ali to bi mogao biti samo kraj ere u kojoj se možemo zavaravati i pretvarati se da nismo znali.

Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba