Bitcoin je postao glavna investicijskska zvijezda nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC) dopustila pojedinim ETFETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz... fondovima povezanim s bitcoinom da se njihovim udjelima trguje na burzi.
Cijena bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... preskočila je 51 tisuću dolara prvi put nakon dvije godine. Nitko ne može predvidjeti hoće li premašiti raniji cjenovni rekord od 69 tisuća dolara. Zeleno svjetlo koje je dao američki SEC omogućilo je kupcima da izravno ulažu u bitcoin na najvećim svjetskim burzama, bez da sami ne pohranjuju kovanice. Nakon te odluke, samo u siječnju je u bitcoin fondove ušlo oko 2,8 milijardi dolara. Ovo je utjecalo i na skok cijene.
Europska centralna banka smatra da je slijevanje novca prema vodećoj kriptovaluti “štetan i opasan balon”. Glavni direktor ECB-a za tržišnu infrastrukturu i plaćanja Ulrich Bindseil i njegov savjetnik Jürgen Schaaf američko odobrenje za trgovanje bitcoin-om nazvali “novim ruhom golog cara”.
Razina cijene bitcoina nije pokazatelj njegove održivosti. Bitcoin nema temeljnih ekonomskih podataka, nema fer vrijednosti iz koje se mogu izvesti ozbiljne prognoze. ovo napominju dužnosnici Europske centralne banke. Oni posljednji rast cijene bitcoina doživljavaju kao još jednu pobjedu bitcoin lobija.
“Tržišna” kapitalizacija kvantificira ukupnu društvenu štetu koja će nastati kada se kula od karata sruši. Važno je da vlasti budu oprezne. Neophodno je zaštiti društvo od pranja novca. Kibernetičkog i drugog kriminala, financijskih gubitaka za financijski manje obrazovane ulagače i velike štete za okoliš – navode Bindseil i Schaaf. Oni smatraju da je fer vrijednost bitcoina čista nula te upozoravaju kako odluku američkog regulatora ne treba tumačiti kao poziv za ulaganje tamo gdje bi trebala nastupiti zabrana.
Kolateralna bi šteta mogla biti golema
Za društvo je ponovni ciklus rasta i pada bitcoina strašna perspektiva. A kolateralna šteta bit će golema, uključujući štetu okolišu i krajnju preraspodjelu bogatstva na račun manje sofisticiranih – oštro upozoravaju iz Europske centralne banke.
Hrvatski regulator Hanfa također ističe da iskustva pokazuju da vrijednosti kriptovaluta mogu dramatično oscilirati te da ulagači mogu izgubiti uloženo preko noći.
Kontinuirano upozoravamo građane da pomno razmisle mogu li podnijeti takav rizik ulaganja ili će svoja sredstva uložiti u usluge koje su već regulirane i sadrže jasna pra- vila što od informacija trebaju dosta- viti ulagačima prije njihove konačne investicijske odluke, navodi Večernji List.
Iz Europske centralne banke sa žaljenjem konstatiraju da regulatorne inicijative za borbu protiv velike upotrebe bitcoin mreže od strane kriminalaca još nisu bile uspješne.
Ulagači s manje financijskih znanja privučeni su strahom od propuštanja. Ovo ih dovodi do potencijalnog gubitka novca. Također, rudarenje bitcoina nastavlja zagađivati okoliš – kažu dužnosnici ECB-a.
Ništa od spomenutog nije nepoznato, ugled cijele kripto scene narušen je dugim i rastućim popisom daljnjih skandala. Bez obzira na sve, cijena bitcoina se oporavila. “Zašto ova mrtva mačka skače tako visoko”, pitaju se Bindseil i Schaaf te nude i moguće odgovore.
Dio špekulativnog rasta vezan je uz očekivano smanjenje kamatnih stopa. Ovo povećava sklonost ulagača prema rizičnim ulaganjima, a tu je odobrenje za bitcoin spot ETF- ove. – U kratkom roku priljev novca može imati velik utjecaj na cijene bez obzira na temelje. Cijene će se na kraju vratiti na svoje temeljne vrijednosti u dugom roku.
Bez ikakvog novčanog toka ili drugih povrata, fer vrijednost imovine je nula.
Stoga je svaka cijena bitcoina jednako (ne)vjerojatna – ističu autori. Dodaju i da postoje tri strukturna razloga koji mogu objasniti prividnu otpornost kripto tržišta.
Prvo je stalna manipulacija “cijenom”. Na drugom mjestu je rastuća potražnja za “valutom kriminala”, a na trećem loše prosudbe i mjere nadležnih organa. Bitcoin je i dalje najbolji izbor za pranje novca u digitalnom svijetu, s nezakonitim adresama, koje su 2022. prenijele 23,8 milijardi dolara u kriptovaluti, što je povećanje od 68% u odnosu na prethodnu godinu.
Otprilike polovina tih sredstava usmjeravana je kroz glavne burze, koje služe kao kanali za pretvaranje nezakonite kriptovalute u gotovinu.
