Poskupljenje bakra ide u prilog srpskim izvoznicima i dodatni je poticaj za veću proizvodnju. Svjetske cijene bakra porasle su na najviše razine u posljednje dvije godine. Ovaj se metal na svjetskim burzama prodavao za više od 10.000 dolara po toni.
U posljednja dva mjeseca bakar je poskupio 28 posto. No, prema očekivanjima stručnjaka, cijena ovog metala neće tu stati. Trgovci očekuju da će bakar u sljedeće četiri godine dosegnuti 40.000 dolara po toni.
Bakra nedostaje, potražnja raste
Oni ukazuju na to da postoji ogromna neravnoteža ponude i potražnje koja će se samo produbljivati. Proizvodnja ne prati potražnju, pa se očekuje da će tvrtke morati početi otvarati nove rudnike.
Ovaj metal važan je za energetsku tranziciju, zbog čega će njegova cijena i sljedećih godina rasti. Trenutno izvješće Međunarodne agencije za energiju predviđa da će potražnja za fosilnim gorivima postupno opadati kako svijet bude postupno prelazio na druge izvore energije.
Potražnja za ovim metalom i visoke cijene “čitaju” se i u slučaju Srbije. Lani je izvoz plemenitih i ostalih obojenih metala bio vrijedan milijardu eura. Kineska tvrtka Zijin Mining, vlasnik borskih rudnika, u 2023. godini u odnosu na 2022. povećala je proizvodnju za 55,5 posto. U prvom kvartalu 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. proizvodnja se više nego udvostručila.
Cijena bakra ovisna o okolnostima u svijetu
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije, kaže za beogradski dnevnik Politika da cijena bakra varira i mijenja se ovisno o okolnostima u svijetu. Podsjeća da je vrijednost od više od 10.000 dolara po toni bakra premašena 2021. nakon otvaranja nakon pandemije.
“Sada je dobro razdoblje za izvoznike. Analitičari su poskupljenje objasnili bojaznima da neće biti dovoljno bakra za industriju i visoke tehnologije koje se primjenjuju u sklopu zelene tranzicije. Bakar je osnovni industrijski element, a u ekonomskoj teoriji nazivan je doktorom. Jer njegova cijena odražava stanje globalne ekonomije, odnosno njezina je dijagnoza. Kad joj cijena pada, svjetska ekonomija usporava, kad raste, obrnuto je”, kaže Stanić.
Kada je riječ o nama, podsjeća da Srbija je duže vrijeme tražila strateškog partnera za rudnike u Boru. Još prije Drugog svjetskog rata njima su upravljali Francuzi koji su imali koncesije za eksploataciju rudnika u jugoistočnoj Srbiji. Male zemlje teško da imaju kapacitet za uspješnu eksploataciju.
Da posao s kineskim investitorom nije sklopljen, postavlja se pitanje kako bi danas poslovali. Činjenica je da se jako povećala eksploatacija, puno su uložili. Kinezi izvoze bakar ne samo u Kinu nego i u Europsku uniju. Ekonomija te regije je uzela maha, a ima i efekata prelijevanja na druge tvrtke, tamo su plaće visoke, kaže ovaj analitičar.
Dodatni poticaj
Ivan Nikolić, urednik publikacije Makroekonomske analize i trendovi, kaže da poskupljenje bakra ide u prilog srpskim izvoznicima i dodatni je poticaj za veću proizvodnju.
“Rast cijena bakra na svjetskom tržištu proizlazi iz promjene tehnološke strukture globalne proizvodnje. To su komponente za vodiče, poluvodiče. Trenutno je potražnja veća od ponude, a to se odražava i na rast cijena na svjetskom tržištu. Osim što se Kinezi ozbiljno bave proizvodnjom, dobro im ide i cjenovni aspekt. To je dobro i za nas i za njih”, kaže Nikolić.
Nedavno je predsjednik Upravnog odbora Zijin Mininga Chen Jinghe izjavio da je plan te kompanije povećati godišnji kapacitet srpskog projekta na 450.000 tona bakra i deset tona zlata, čime će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Europi.
Tijekom posjeta novinarskih ekipa iz Srbije Kini rekao je da je investicija te kompanije u bivši RTB Bor četiri puta veća od planiranih 1,26 milijardi dolara te da je proizvodnja premašila očekivanja i obveze iz ugovora potpisanog 2018. Prošle godine Zijin je u Srbiji proizveo 240.000 tona bakra i 7,5 tona zlata, čime je ispunjena prva faza izgradnje.
