Europska nogometna industrija potpuno se oporavila od posljedica ograničenja sa kojima se suočavala tijekom i poslije pandemije Covid-19. Konsultantska kuća Deloitte prezentirala je financijsko stanje europskog klupskog nogometnog tržišta.
Ukupni prihodi klubova, nacionalnih saveza i međunarodnih struktura koje ih nadgledaju, dostigli su u sezoni 2022/23 sumu od 35,3 milijardi eura. Ukoliko se brojke usporede s godinom prije, ostvaren je rast od 16 posto. Većina ovih prihoda i dalje ide klubovima prvih pet najkvalitetnijih europskih liga. Svakako, ističe se engleska Premijer liga, kao i obično, koja je bolja od konkurencije.
Godišnje istraživanje Football Finance, koje je pripremio Deloitte, pokazuje da je sezona 2022/23, prva poslije sezone 2018/19 u kojoj nije bilo uticaja pandemije.
Kao rezultat toga, ukupni prihod europskih nogometnih struktura, uključujući klubove, nacionalne saveze, UEFA i FIFA (za njene kontinentalne aktivnosti), dostigao je rekordnih 35,3 milijardi eura. To je za 4,9 milijardi eura više nego prethodne sezone. Prema prognozi koju je objavio Deloitte, rast će se nastaviti, iako sporijim tempom. Za tekuću sezonu očekuje se prihod od 37,6 milijardi eura, dok se za narednu očekuje 39,1 milijardu eura.
Rast prihoda od samih utakmica
Većina prihoda, kao i uvijek, dolazi od klubova iz liga velike nogometske petorke – Engleske, Španjolske, Italije, Njemačke i Francuske. Samo njihove top-lige generirale su 19,6 milijardi eura. Ovo je za 14 posto više nego u prethodnom izvještajnom periodu. Na njihovom primeru je jasno koliko je ukidanje ograničenja na posjete stadionima uticalo na financijsko stanje klubova.
Prihodi od posjete stadionima na dan utakmica (matchday) porasli su za 700 milijuna eura. Ostvaren je rast od 35 posto u sezoni i dostigli su 2,8 milijardi eura prihoda. U prosjeku, oni čine oko 14 posto svih prihoda klubova. Međutim, Deloitte smatra da bi, imajući u vidu značajno usporavanje rasta prihoda od prodaje televizijskih prava, ovi prihodi mogli imati veću težinu.
TV ugovori ostali su glavni izvor prihoda klubova, a u sezoni 2022/23 donijeli su 9,2 milijarde eura, što je 300 miliona eura više nego prethodne sezone. Klubovi se trude da izbjegnu preveliku ovisnost od televizijskih prihoda i razvijaju druge izvore.
Pored matchday prihoda, to su i komercijalni prihodi (licenciranje, korištenje stadiona izvan kada nema utakmica i sponzorski ugovori). Ova stavka donijela je klubovima iz top pet liga 7,6 milijardi eura, što je za 19 posto više nego prethodne sezone.
Rast prihoda omogućio je klubovima da uravnoteže svoje budžete. U svih pet liga zabilježeno je smanjenje učešća prihoda namijenjenih plaćama nogometaša i trenera. Najniži, ali i najzdraviji pokazatelj je u Bundesligi – 55 posto (u odnosu na 59 posto prethodne sezone). Najviši je u francuskoj Ligue 1, oko 77 posto. Iako je to i dalje više od preporučenog maksimalnog nivoa od 75 posto, u sezoni 2021/22 francuski klubovi su trošili 87 posto svojih prihoda na plaće, što pokazuje značajan napredak.
Raste ukupan dug klubova – ali to nije problem
Među velikim ligama, po prihodima se izdvaja engleska Premijer liga. Prihodi njenih klubova dostigli su rekordnih 6,058 milijardi funti (7,17 milijardi eura). Ovo je za 11 posto više nego prethodne sezone. Po stopama rasta, Premijer ligu nadmašile su španjolska i talijanska liga, koje su porasle za po 22 posto. Ipak, po apsolutnim ciframa (3,5 milijardi i 2,8 milijardi eura) one zaostaju ne samo za Englezima, već i za Bundesligom koja je na drugom mjestu sa 3,83 milijardi eura prihoda. Francusko prvenstvo je na petom mjestu sa 2,38 milijardi eura prihoda.
Usprkos značajnom rastu prihoda, ukupni dug klubova engleske Premijer lige povećan je za 473 miliona funti (559,7 miliona eura). Dostigao je razinu od 3,1 milijardu funti (3,67 milijardi eura), prenosi Biznis.rs.
Deloitte ne vidi problem u tome, napominjući da je dug uglavnom rastao zbog ulaganja klubova u razvoj infrastrukture, što bi u budućnosti trebalo rezultirati rastom prihoda. Na kraju sljedeće sezone prihodi bi trebalo da se približe cifri od 6,4 milijarde funti, odnosno 7,57 milijardi eura.
