Nakon šest mjeseci završena je istraga o uzrocima nestanka struje i raspada elektroenergetskih sustava. Podsjećamo, 21. lipnja ove godine došlo je do nestanka struje u cijeloj Crnoj Gori, većem dijelu Bosne i Hercegovine, Albanije i Hrvatske. Asocijacija europskih mrežnih operatora ENTSO-E objavila je izvješće. Prema izvršenoj analizi uzrok kolapsa lociran je na dalekovodima au Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke.
“Prvo je došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine Podgorica 2 u 12.09 sati. Drugo iskapčanje dogodilo se na dalekovodu Zemblak -Kardia u 12.21 sat.
Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnim razmakom dalekovoda od vegetacije. To je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u Bosni i Hercegovini Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj. Navodi se u izvješću asocijacije ENTSO-E. Drugim riječima, iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavao utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mreže, spomenuta organizacija utvrdila je kako su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom. Posljedice po opskrbu strujom u čak četiri države su nam već poznate.
Što se zaista dogodilo
Razrađujući nalaz da je uzrok ispada spomenutih dalekovoda vegetacija. ENTSO-E navodi kako je u oba slučaja došlo do “skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega”, nakon čega se aktivirao sustav zaštite i isključio rad dalekovoda. Prema istom izvoru, sustav se pokušao ponovno automatski uključiti, ali to uspjelo, navodi Jutarnji. U izvješću se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda. Najavljuje se dodatno izvješće o lipanjskom kolapsu do kraja 2025. S druge strane, ističu se utjecaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 Celzijevih stupnjeva koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
Rekordne temperature
“Prosječna europska temperatura za lipanj ove godine bila je 1,57 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. Ovo je lipanj 2024. učinilo drugim najtoplijim lipnjem u tom razdoblju. Temperature više od 40 Celzijevih stupnjeva zabilježene su na mnogim mjestima. Atena je imala najtopliji lipanj u evidenciji podataka koja seže do 1860. Grčka je imala najtopliji lipanj od 2010.”, navedeno je u izvješću.
Osvrnuvši se na lipanjsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, ENTSO-E, među ostalim, donosi podatak da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji, od 176,32 eura za megavatsat.
Financijska šteta je nepoznata
Početne informacije kako nije bilo žrtava zbog strujnog “blackouta” na zapadnom Balkanu potvrdilo je i izvješće asocijacije ENTSO-E. Operatori u Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i BiH, prema istom izvoru, nisu izračunali financijsku štetu. Prvi pokušaj utvrđivanja uzroka strujnog kolapsa bio je u srpnju ove godine kada su se sastali dužnosnici operatora tih zemalja. Već tada se znalo da su sporna spomenuta dva dalekovoda, ali se nije znao uzrok njihova ispadanja iz mreže.
Ni izvješće zajednice operatora ni drugi izvori ne potvrđuju utjecaj navodnog požara i eksplozije. Prema pisanju crnogorskih medija oni su se dogodili 21. lipnja na granici Crne Gore i BiH u blizini jednog od dalekovoda. Mediji susjedne države čak su spominjali i helikoptere crnogorskog MUP-a koji su poslani na gašenje požara. Ova informacija nikad nije službeno potvrđena.
Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori te na granici Albanije i Grčke.
“Taj dan, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena je značajna razlika između redovite komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata”, utvrdila je istraga. U prekogranične prebačaje uobičajenog prijenosa struje taj dan izvješće ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata. Očekivani je saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.
Duži period bez struje
Prema utvrđenom redoslijedu “blackouta” 21. lipnja, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine Podgorica 2 i Zemblak – Kardia u razmaku od samo 15 minuta iz sustava je ispalo 19 dalekovoda. Među njima je i i dalekovodi koje u cijelosti, poput dalekovoda Brinje- Padene, ili u ili u suradnji s elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje – Plat, održava Hrvatski operator pralima da sustava (HOPS). Uklanjanje kvarova ponovna uspostava napajanja strujom u Crnoj Gori. Nakon toga idijelovima a BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata. Iz podataka koje je istraga prikupila proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.
