Uslijed rekordnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, 2024. godina je na putu da postane najtoplija godina u povijesti čovječanstva od kada se bilježe temperature. Svjetska meteorološka organizacija (SMO) je ranije saopćila da je u periodu od siječnja do rujna 2024. godine, prosječna globalna temperatura na površini Zemlje bila nevjerojatnih 1,54°C iznad predindustrijskog prosijeka. Pariškim je sporazumom utvrđeno da bi globalno zagrijavanje trebalo ograničiti na 1,5°C.
Uticaji klimatskih promijena 2024. godine bili su više nego očigledni, ostavljajući posljedice na oceane, planine, zajednice i životnu sredinu. Godina za nama također je zaokružila desetljeće najtoplijih zabilježenih godina u povijesti – od 2015. zaključno sa 2024. godinom.
António Guterres, generalni tajnik Ujedinjenih naroda (UN), poručio je da je čovječanstvo preživjelo desetljeće smrtonosne vrućine. Podsjeća da u 2025. godini moramo uložiti još veće napore za borbu protiv klimatske krize.
„Ovo je klimatski slom u realnom vremenu. Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje. Zemlje moraju postaviti svijet na sigurniji put 2025. godine tako što će dramatično smanjiti emisije i podržati tranziciju ka obnovljivoj budućnosti”, rekao je Guterres.
Da li je 2024. godina zaista najtoplija u povijesti mjerenja? Odgovor ćemo znati nakon što SMO objavi konsolidiranu globalnu temperaturu za 2024. godinu tijekom siječnja. A sve detalje o godiniza nas ćemo saznati prilikom objave punog izvješća o stanju globalne klime za 2024. godinu u ožujku 2025. godine.
Klimatske promjene nose nesagledive posljedice
Andrea Celeste Saulo, generalna tajnica SMO, podsjetila je na to da su 2024. godinu obilježile brojne prirodne katastrofe. Poplave, požari, suše, toplotni udari, tropski cikloni. Pri tome su klimatske promjene dodatno potakle intenzitet i trajanje ovih, već razornih klimatskih ekstrema.
Izveštaji SMO ukazali su da su klimatske promijene intenzivirale 26 od 29 vremenskih nepogoda proučavanih u 2024. godini. Pri ovome je najmanje 3.700 ljudi izgubilo život, a milijuni su raseljeni. Pored toga, 2024. godina donijela je 41 dodatni dan opasnih vrućina, štetno utičući na ljudsko zdravlje i ekosustave.
Saulo je upozorila da je svaki dijelć stupnja zagrijavanja bitan što ukazuje na povećanu potrebu za međunarodnom suradnjom u cilju prevazilaženja ovih klimatskih izazova.
SMO je pokrenula inicijative poput „Globalnog posmatranja stakleničkih plinova” i programa ranih upozorenja za ekstremne vremenske prilike. Cilj je podržati prilagođavanje klimi i ublažavanje posljedica klimatskih promijena. Tijekom sastanka održanog u prosincu 2024. godine, stručnjaci iz 15 međunarodnih organizacija i 12 zemalja radili su na unaprijeđenju okvira za borbu protiv ekstremnih vrućina. Odgovarajući na poziv generalnog tajnika UN-a na hitnu akciju.
Sa obiležavanjem 75. godišnjice postojanja SMO, 2025. godine, fokus će biti stavljen na kriosferu – smrznute dijelove Zemlje, poput glečera i morskog leda. Očuvanje ovih ključnih ekosustava, uz potporu UNESCO-a i drugih partnera, smatra se vitalnim za buduću stabilnost planete.
