Albanija želi postati prva potpuno bezgotovinska država na svijetu do 2030. godine. Trenutni podaci pokazuju da se već 70% transakcija u svijetu obavlja digitalno, a broj korisnika mobilnih novčanika brzo raste. Dok zemlje poput Švedske predvode digitalnu transformaciju s 80% bezgotovinskih plaćanja, Europa u cjelini bilježi 67%, a očekuje se rast na 75% do 2025. godine. Brzi razvoj fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... tehnologija i pandemija dodatno su ubrzali prelazak na digitalna plaćanja, ali stručnjaci upozoravaju da potpuno ukidanje gotovine otvara ozbiljna pitanja privatnosti, digitalne isključenosti i državnog nadzora.
Albanija kao pokusni teren
Albanski premijer Edi Rama izjavio je da želi da Albanija postane pionir u bezgotovinskoj ekonomiji. Cilj je i suzbijanje sive ekonomije, koja čini između 29% i 50% BDP-a. Profesor Selami Xhepa ističe kako je eliminacija gotovine nužna u zemljama s visokom neformalnošću i velikim količinama ilegalnog novca. No politički i društveni kontekst čini plan izazovnim. Manje od 50% Albanaca ima bankovni račun, a povjerenje u banke izrazito je nisko. Bankovne naknade i provizije dodatno otežavaju situaciju. To izaziva kritike oporbenih političara koji plan nazivaju napadom na osobnu slobodu i političkim marketinškim potezom.
Prednosti bezgotovinskog sustava
Jedan od glavnih razloga za prelazak na digitalna plaćanja je smanjenje kriminala i sive ekonomije. Američki ekonomist Kenneth Rogoff upozorava da papirnati novac olakšava pranje novca i krijumčarenje, posebno kod velikih apoena. Digitalne transakcije omogućuju veću transparentnost, olakšavaju nadzor i povećavaju poreznu osnovicu. Zemlje poput Grčke i Italije već ograničavaju gotovinske transakcije na 1000–1500 eura kako bi povećale porezne prihode. Osim toga, digitalni sustavi smanjuju troškove trgovaca i potiču financijsku uključenost građana koji nemaju bankovni račun. To se pokazalo u zemljama s razvijenim mobilnim plaćanjima poput Indije.
Rizici i izazovi ukidanja gotovine
S druge strane, potpuno ukidanje gotovine može ugroziti privatnost i slobodu. Gotovina pruža anonimnost i sigurnosni ventil protiv pretjeranog nadzora. Liberalni think tank Cato Institute upozorava da bi digitalne valute središnjih banaka (CBDC) omogućile vladi potpunu kontrolu nad svim financijskim aktivnostima, pa čak i zamrzavanje transakcija. Europska središnja banka ističe kako gotovina ostaje važna za dio stanovništva i naglašava potrebu da se zadrži paralelno s digitalnim plaćanjima. U Albaniji bi visoke naknade za kartične transakcije dodatno opteretile siromašne i starije osobe, dok digitalni sustavi nisu uvijek sigurni od hakerskih napada ili tehničkih kvarova, posebno u kriznim situacijama poput nestanka struje.
Ravnoteža između inovacija i slobode
Digitalna plaćanja donose učinkovitost, niže troškove i otežavaju utaju poreza, no potpuno ukidanje gotovine može ograničiti izbor i socijalnu uključenost građana. Čak i ekonomisti koji zagovaraju manju upotrebu gotovine priznaju da potpuno bezgotovinsko društvo nije izvedivo niti poželjno u skoroj budućnosti. Kako navodi portal Investitor, rješenje leži u koegzistenciji gotovine i digitalnih sredstava plaćanja, uz jačanje digitalne pismenosti, povjerenja u institucije i zaštite privatnosti. Digitalne valute središnjih banaka, ako se uvedu, trebale bi imati ugrađene mehanizme zaštite privatnosti i jasne kontrole nad korištenjem.
Uklanjanje gotovine ne znači nužno gubitak slobode, ali može ugroziti temeljna prava ako se provodi bez javne rasprave i zaštitnih mjera. Digitalizacija plaćanja mora biti dobrovoljna, a ne nametnuta. Albanija, ako provede plan, mogla bi postati važan eksperiment za cijelu regiju. Međutim, gotovina neće nestati još dugo, jer čak i u najdigitalnijim zemljama ostaje ključni dio ekonomskog života. Najbolje rješenje podrazumijeva ravnotežu između modernih tehnologija i očuvanja izbora građana, uz sigurnu i transparentnu digitalnu infrastrukturu.
