Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Bernard Arnault izgubio porezni spor: Presuda koja bi mogla promijeniti pravila za europske milijardere

Bernard Arnault, najbogatiji čovjek u Francuskoj i kontrolni vlasnik LVMH-a, mora platiti oko 22,5 milijuna eura zaostalih poreza nakon što je francuski upravni sud preokrenuo ranije odluke u njegovu korist. Presuda, o kojoj je izvijestio Reuters, daleko nadilazi jedan porezni spor. Ona otvara novo poglavlje u odnosu europskih država prema poreznom planiranju najvećih privatnih bogatstava.

Spor se odnosio na restrukturiranje u kojem je Arnault prenio dionice povezane s LVMH-om u belgijski holding, a zauzvrat dobio udjele u toj kompaniji. Godinama kasnije holding mu je isplatio oko 50 milijuna eura kroz smanjenje temeljnog kapitala.

Arnault je tvrdio da je riječ o neoporezivom povratu kapitala. Francuske porezne vlasti zauzele su suprotno stajalište, smatrajući da se najveći dio isplate mora tretirati kao oporezivi distribuirani prihod. Sud je sada prihvatio njihovu argumentaciju te ponovno uspostavio obvezu plaćanja poreza, socijalnih davanja i povezanih poreznih obveza.

Zašto je presuda važna?

Ovo nije slučaj klasične utaje poreza. Riječ je o pitanju kako se porezno tretiraju složene međunarodne holding strukture koje desetljećima koriste najveći poduzetnici i vlasnici kompanija.

Takve strukture potpuno su zakonite. Međutim, porezne vlasti sve češće ispituju odgovara li njihov ekonomski sadržaj načinu na koji su predstavljene u poreznim prijavama.

Upravo zato ova presuda privlači veliku pozornost financijske zajednice. Pokazuje da sudovi sve manje gledaju samo pravnu formu transakcije, a sve više njezinu stvarnu gospodarsku svrhu.

Arnault ne odustaje

Arnault je od 2020. osporavao zaključke poreznih vlasti i u dva je navrata ostvario pobjedu pred sudovima. Najnovija presuda potpuno je promijenila smjer postupka.

Njegov glasnogovornik potvrdio je da će odluka biti osporena pred Conseil d’Étatom, najvišim francuskim upravnim sudom.

Istodobno podsjeća da je LVMH najveći korporativni porezni obveznik u Francuskoj te da aktivnosti grupe čine više od jedan posto francuskog BDP-a.

Prema podacima kompanije, LVMH je prošle godine platio oko 5,5 milijardi eura poreza na dobit, više od 300 milijuna eura više nego godinu ranije.

Spor dolazi u osjetljivom političkom trenutku

Presuda stiže dok Francuska ponovno vodi raspravu o oporezivanju najvećih privatnih bogatstava.

Arnault je godinama među najglasnijim protivnicima prijedloga ekonomista Gabriela Zucmana, koji je zagovarao minimalni godišnji porez od dva posto na imovinu vrijednu više od 100 milijuna eura. Takav bi porez obuhvatio kompanije, dionice i nerealizirane kapitalne dobitke.

Arnault je prijedlog nazvao “smrtonosnim za francusko gospodarstvo”, upozoravajući da bi mogao potaknuti odlazak kapitala i investitora iz zemlje. Nakon snažnog protivljenja poslovne zajednice prijedlog nije dobio potrebnu političku potporu.

Ni pitanje njegova poreznog statusa nije novo. Još 2012. godine zatražio je belgijsko državljanstvo, što je izazvalo burne političke reakcije usred rasprave o tada predloženom porezu od 75 posto na najviše prihode. Arnault je kasnije odustao od zahtjeva, objašnjavajući da je cilj bio zaštititi obiteljsku zakladu i dugoročnu stabilnost vlasničke strukture LVMH-a.

Gdje završava porezno planiranje, a počinje porezna obveza

Ovaj slučaj nije važan zbog 22,5 milijuna eura, koliko će Arnault morati platiti ako presuda postane pravomoćna. Mnogo je važnija poruka koju šalje tržištu.

Godinama su međunarodne holding strukture omogućavale bogatim pojedincima da zakonito optimiziraju porezne obveze. Sudska praksa sada pokazuje da europske porezne vlasti sve detaljnije ispituju ekonomsku svrhu takvih transakcija, a ne samo njihovu pravnu formu.

Za vlasnike velikih kompanija, obiteljskih holdinga i investicijskih struktura to znači da će porezno planiranje sve češće završavati na sudovima, posebno kada uključuje prekogranične isplate kapitala.

Presuda Bernardu Arnaultu zato nije samo osobni poraz najbogatijeg Francuza. Ona pokazuje da europske države sve odlučnije štite poreznu osnovicu u razdoblju rastućih proračunskih pritisaka, čak i kada se suočavaju s najutjecajnijim poslovnim imenima.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno