Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna ponovno blago porasle, drugi tjedan zaredom. Tržišta potiču očekivanja da bi američka središnja banka zbog usporavanja gospodarstva mogla dodatno sniziti kamatne stope, kao i rastuće geopolitičke napetosti koje prijete smanjenju ponude iz Rusije i Venezuele.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 0,9 posto, na 63,75 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen rast od 2,6 posto, na 60,08 dolara.
Očekivano smanjenje kamatnih stopa američkog Fed-a, nakon prethodnih rezova u rujnu i listopadu, moglo bi potaknuti gospodarsku aktivnost, a time i potražnju za naftom.
Dodatni poticaj cijenama pružaju geopolitički rizici. Sjedinjene Države pojačavaju vojnu prisutnost u blizini Venezuele, a predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost zatvaranja venezuelanskog zračnog prostora u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge. Analitičari Rystad Energy ističu da Venezuela proizvodi oko 1,1 milijun barela dnevno te upozoravaju da bi gubitak te količine u slučaju intervencije snažno utjecao na tržište.
Potporu rastu cijena donijela je i vijest da G7 i Europska unija razmatraju zamjenu postojećeg cjenovnog limita za rusku naftu potpunom zabranom njezina prijevoza. Takva bi mjera presjekla značajan dio trgovine, budući da se više od trećine ruske nafte prevozi zapadnim tankerima.
Istodobno, izostanak napretka u pregovorima SAD-a i Rusije o miru u Ukrajini dodatno podržava visoke cijene, dok povećana proizvodnja OPEC-a i njegovih partnera ublažava pritiske na jači rast vrijednosti barela.
„Zbog tih dviju suprotnih sila, na tržištima nafte je prilično mirno“, ističe Tamas Varga iz PVM-a.
