Ekonomske posljedice Brexita ponovno su u središtu britanske politike nakon što je vlada premijera Keira Starmera predložila stvaranje jedinstvenog tržišta za robu između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Bruxelles je odbacio tu ideju. Umjesto toga predložio je modele koji traže dublje političko i regulatorno usklađivanje Londona s EU.
To je važan signal za europske kompanije, investitore i izvoznike jer pokazuje da Brexit ni šest godina nakon formalnog izlaska Britanije iz EU nije završena priča.
Naprotiv, London sada pokušava smanjiti troškove Brexita. Odluka koja je trebala donijeti veću autonomiju otvorila je nove trgovinske i logističke probleme.
Bruxelles ne želi “Brexit bez posljedica”
Prema pisanju Guardiana, britanska vlada predložila je model jedinstvenog tržišta robe koji bi smanjio trgovinske prepreke bez potpunog povratka u europske institucije.
No Bruxelles je navodno odgovorio da postoje samo dvije realne opcije:
- pridruživanje carinskoj uniji
- ili dublje usklađivanje kroz European Economic Area
Oba modela politički su osjetljiva za Starmerovu vladu jer bi podrazumijevala prihvaćanje većeg dijela europskih pravila, uključujući i pitanje slobodnog kretanja radnika.
Upravo tu postaje vidljiv stvarni problem Brexita.
Europska unija spremna je razgovarati o lakšem pristupu tržištu, ali ne želi model u kojem bi Velika Britanija dobila ekonomske koristi članstva bez regulatornih obveza koje dolaze uz njih.
Drugim riječima, Bruxelles pokušava izbjeći stvaranje presedana koji bi drugim državama pokazao da je moguće napustiti EU, a istodobno zadržati gotovo iste tržišne pogodnosti.
Britanska ekonomija sve otvorenije priznaje cijenu Brexita
Posljednjih mjeseci retorika britanske vlade značajno se promijenila.
Dok je godinama politički fokus bio na “suverenitetu” i kontroli granica, sada sve više dominiraju rasprave o rastu troškova poslovanja, izvoznim barijerama i sporijem gospodarskom rastu.
Britanska ministrica financija Rachel Reeves još je u ožujku poručila da je London spreman prihvatiti velik dio poslovnih pravila EU kako bi smanjio trgovinske prepreke.
To je velika promjena u odnosu na ranije britanske pozicije.
Jer nakon godina političkog inzistiranja na regulatornoj neovisnosti, britanska vlada sada praktično priznaje da potpuna divergencija od europskih pravila ima previsoku ekonomsku cijenu.
Hrana, logistika i industrija među najvećim gubitnicima
U fokusu novih pregovora nalazi se i sanitarni i fitosanitarni sporazum za trgovinu hranom i pićem.
Riječ je o jednom od najproblematičnijih područja nakon Brexita.
Nove kontrole, certifikati i carinske procedure posljednjih godina povećali su troškove izvoza hrane, produžili rokove isporuke i stvorili dodatni administrativni pritisak za kompanije s obje strane kanala La Manche.
Posebno su pogođeni:
- prehrambeni sektor
- mala i srednja poduzeća
- logističke kompanije
- proizvođači s kompleksnim europskim opskrbnim lancima
Mnoge britanske kompanije nakon Brexita otvorile su dodatna skladišta unutar EU. Dio njih reorganizirao je distribucijske mreže kako bi izbjegao prekide u opskrbi.
Upravo zato dio poslovne zajednice sada snažno podržava dublje trgovinsko približavanje Bruxellesu.
Starmer pokušava ekonomski reset bez političkog povratka u EU
Najveći izazov za Starmera jest činjenica da mora balansirati između ekonomskih interesa i političke realnosti britanskog biračkog tijela.
Laburisti žele pokazati da mogu popraviti odnose s EU i smanjiti ekonomske posljedice Brexita, ali bez dojma da pokušavaju poništiti rezultat referenduma iz 2016.
Zato britanska vlada izbjegava govoriti o povratku u jedinstveno tržište ili carinsku uniju kao formalnom političkom projektu.
Umjesto toga koristi pragmatičniji pristup:
- smanjenje trgovinskih prepreka
- lakši protok robe
- stabilnije opskrbne lance
- veće usklađivanje poslovnih pravila
No pitanje je koliko je Bruxelles spreman prihvatiti parcijalna rješenja.
Jer Europska unija očito želi jasno pokazati da pristup njezinom tržištu ima političku i regulatornu cijenu.
Srpanjski summit mogao bi odrediti novu fazu odnosa Londona i Bruxellesa
Dužnosnici britanske vlade tvrde da ideja jedinstvenog tržišta robe još nije potpuno odbačena i da ostaje među opcijama za razgovor na summitu između Londona i Bruxellesa koji se očekuje u srpnju.
Taj summit mogao bi biti prvi ozbiljan pokušaj redefiniranja odnosa nakon godina političkih sukoba i gospodarskih posljedica Brexita.
Za europske kompanije i investitore fokus se sada sve više prebacuje s političke rasprave o Brexitu na konkretne ekonomske posljedice i budući model odnosa između Londona i Bruxellesa.
U središtu interesa nalazi se procjena koliko će se britanska ekonomija u praksi ponovno približiti europskom regulatornom i trgovinskom sustavu.
