EU proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine već sada izaziva ozbiljne podjele među državama članicama. Dok Europska komisija predlaže proračun vrijedan 1,8 bilijuna eura, bogatije članice traže manji budžet, a zemlje koje više koriste europske fondove, poput Hrvatske, Poljske, Španjolske i Italije, pokušavaju zaštititi sredstva za koheziju, poljoprivredu i regionalni razvoj.
Iza tehničkih rasprava o brojkama zapravo se vodi puno veća politička i ekonomska borba — pitanje tko će financirati budući razvoj Europske unije i koje će sektore Europa smatrati prioritetom u idućem desetljeću.
Bogatije članice žele manji proračun
Devet neto uplatiteljica odlučilo je koordinirati zajednički nastup protiv prijedloga Europske komisije.
Među njima su:
- Švedska
- Danska
- Finska
- Austrija
- Nizozemska
- Njemačka
- Francuska
- Irska
- Belgija
Njihov glavni argument je da nacionalni proračuni već prolaze kroz snažne fiskalne pritiske i da nema prostora za dramatično povećanje uplata prema Bruxellesu.
“Ta brojka mora biti bitno niža”, poručila je švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz.
Dodala je kako “jednostavno nema prostora za tako veliko povećanje švedskog doprinosa ili doprinosa drugih neto uplatiteljica”.
Austrijska ministrica za europska pitanja Claudia Bauer otišla je korak dalje.
“Moramo se maknuti od modela kojim Bruxelles svaki problem pokušava riješiti s više novca. Posebno sada kada mnoge zemlje članice moraju donositi teške proračunske odluke”, izjavila je.
Hrvatska i zemlje juga žele zaštititi koheziju i poljoprivredu
S druge strane nalazi se skupina od 16 država među kojima je i Hrvatska.
Te zemlje upozoravaju da bi rezanje sredstava za:
- kohezijske fondove
- poljoprivredu
- ribarstvo
- regionalni razvoj
moglo dodatno povećati razvojne razlike unutar Europske unije.
U zajedničkoj izjavi upozorile su da su upravo kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika i ribarstvo jedina područja u kojima se u realnim iznosima predviđa smanjenje sredstava unatoč ukupnom rastu proračuna.
Za Hrvatsku je to posebno važno.
Europski fondovi posljednjih su godina postali jedan od ključnih izvora financiranja infrastrukture, lokalnog razvoja, poljoprivrede i javnih investicija.
Zato će pregovori o novom proračunu imati izravan utjecaj na:
- buduće investicije
- regionalni razvoj
- prometnu infrastrukturu
- energetiku
- razvoj slabije razvijenih područja
- poljoprivredni sektor
Pandemijski dug dodatno povećava pritisak
Situaciju dodatno komplicira činjenica da Europska unija mora vraćati zajednički dug nastao tijekom pandemije.
Ako se tom iznosu pridoda otplata pandemijskog zaduženja, ukupna potrošnja EU-a u sedmogodišnjem razdoblju približila bi se razini od gotovo dva bilijuna eura.
To bi značilo da bi europski proračun dosegnuo oko 1,26 posto ukupnog BDP-a Europske unije, u odnosu na sadašnjih oko 1,1 posto.
Zato dio država traži:
- odgodu dijela otplata pandemijskog duga
- ukidanje posebnih kompenzacija neto uplatiteljicama
- drukčiju raspodjelu tereta financiranja
U pozadini svega nalazi se i pitanje koliko Europa može istodobno financirati:
- zelenu tranziciju
- obranu
- industrijsku konkurentnost
- poljoprivredu
- regionalni razvoj
- otplatu starog duga
Obrana i konkurentnost postaju novi prioriteti
Zanimljivo je da čak i zemlje koje traže smanjenje ukupnog proračuna podržavaju veća ulaganja u određene sektore.
Posebno se ističu:
- obrana
- jačanje europske industrije
- konkurentnost
- tehnološka ulaganja
“Trebamo pravodobni dogovor o modernom i održivom proračunskom okviru s prioritetima poput konkurentnosti i obrane. Istodobno, ukupni iznos mora biti smanjen”, izjavio je finski ministar europskih poslova Joakim Strand.
To pokazuje koliko se prioriteti Europske unije mijenjaju pod utjecajem:
- rata u Ukrajini
- sigurnosnih rizika
- kineske industrijske konkurencije
- američke industrijske politike
- sporijeg europskog gospodarskog rasta
Nizozemska otvorila pitanje troškova Bruxellesa
Dio država traži i rezove unutar same europske administracije.
Nizozemska je poručila da bi, osim poljoprivrednih subvencija i izdvajanja za siromašnije regije, trebalo smanjiti i plaće europskih dužnosnika.
Takvi zahtjevi dodatno pokazuju koliko će pregovori biti politički osjetljivi.
Svaka država pokušava zaštititi vlastite prioritete, dok istodobno raste pritisak da se europski proračun prilagodi novim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima.
Hrvatska ulazi u osjetljive pregovore
Za Hrvatsku će iduće dvije godine pregovora biti posebno važne.
Zemlja je među najvećim neto korisnicima europskog proračuna, a velik dio javnih investicija posljednjih godina izravno je povezan s europskim fondovima.
U slučaju ozbiljnijeg smanjenja kohezijskih sredstava Hrvatska bi mogla osjetiti:
- sporiji investicijski ciklus
- slabiji regionalni razvoj
- manje infrastrukturnih projekata
- dodatni pritisak na državni proračun
Zato ova rasprava nije samo europsko birokratsko pitanje.
To je rasprava o budućem modelu razvoja Europske unije i o tome tko će financirati gospodarski rast slabije razvijenih članica.
