Projekt digitalnog eura, koji bi trebao postati službeni elektronički oblik javnog novca u Europskoj uniji, ulazi u fazu političke neizvjesnosti. Iako su države članice već usuglasile svoja stajališta unutar Vijeće Europske unije, Europski parlament još uvijek nije postigao kompromis.
Bez parlamentarne potvrde zakon ne može prijeći u sljedeću fazu, što znači da bi planirani rokovi mogli biti pomaknuti.
Manjinski blok i političke podjele
Ključnu ulogu u procesu ima španjolski zastupnik Fernando Navarrete Rojas iz skupine Europska pučka stranka (EPP), koji je izvjestitelj za digitalni euro.
Prema dostupnim informacijama, Navarrete je formirao manjinski blok s desnim radikalnim skupinama, čime je dodatno otežano postizanje većine. Time su izvjestitelji u sjeni iz oporbenih skupina ostali bez potrebne potpore za usvajanje nacrta odluke.
Unutar samog EPP-a postoje podjele. Njemački zastupnici, pod pritiskom Berlina, snažno podupiru digitalni euro. Njemački vicekancelar Lars Klingbeil nedavno je izjavio da protivljenje digitalnom euru šteti Europi.
Offline model protiv online i offline rješenja
Središnji prijepor odnosi se na opseg uporabe digitalnog eura.
Europska komisija predlaže model prema kojem bi digitalni euro bio dostupan i online i offline, putem digitalnih novčanika. Transakcije bi bile dizajnirane tako da osiguraju visoku razinu privatnosti i nemogućnost praćenja identiteta korisnika.
S druge strane, Navarrete zagovara isključivo offline model, odnosno digitalni oblik gotovine bez maloprodajnih računa građana na infrastrukturi Europska središnja banka.
Ovaj koncept podsjeća na tzv. “e-cash” model – tokenizirani digitalni oblik novca koji bi funkcionirao slično fizičkoj gotovini.
ECB želi jačanje europskog platnog suvereniteta
Europska središnja banka (ECB) snažno zagovara projekt digitalnog eura kako bi se smanjila ovisnost EU o izvaneuropskim pružateljima platnih usluga.
Tržištem kartičnog plaćanja u EU dominiraju američke kompanije Visa i Mastercard. Prema dostupnim podacima, na njih otpada oko 61% svih plaćanja u EU te gotovo sva prekogranična kartična plaćanja.
Digitalni euro trebao bi ojačati monetarni i platni suverenitet Europe, posebno u kontekstu rastućih ekonomskih napetosti između EU i SAD-a.
Privatnost, sigurnost i rizik za banke
Osim političkih razlika, ključne zabrinutosti odnose se na:
- zaštitu privatnosti korisnika
- sigurnost transakcija
- potencijalni utjecaj na bankarski sustav
Banke strahuju da bi digitalni euro mogao potaknuti prebacivanje depozita iz komercijalnih banaka prema središnjoj banci, što bi smanjilo njihovu kreditnu sposobnost i povećalo rizik od tzv. “juriša na banke”.
Dio zastupnika smatra da je projekt nepotreban jer se već razvijaju europske alternative poput Wero, inicijative za paneuropski sustav plaćanja.
Sljedeći koraci i rok 2029.
Sljedeći sastanak o digitalnom euru predviđen je za 10. ožujka, dok je glasovanje planirano za svibanj. Promatrači upozoravaju da bi, zbog dubokih podjela, moglo doći do odgode.
Ako Parlament usvoji stajalište, započet će pregovori između Komisije, Parlamenta i Vijeća. Tek tada projekt može ući u završnu zakonodavnu fazu.
Plan Europska središnja banka je da digitalni euro zaživi 2029. godine kao elektronički oblik novca koji bi postojao uz gotovinu i usluge komercijalnih banaka.
Što to znači za poslovnu zajednicu?
Za bankarski sektor, fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... kompanije i investitore, rasplet oko digitalnog eura imat će dugoročne posljedice:
- redefiniranje platne infrastrukture u EU
- moguće promjene u strukturi depozita
- nove tehnološke prilike u području digitalnih novčanika
- jačanje europske financijske autonomije
Digitalni euro više nije samo monetarni eksperiment. Postao je strateško pitanje ekonomske sigurnosti i geopolitičke pozicije Europske unije. Ishod rasprave u Europskom parlamentu odredit će brzinu i smjer transformacije europskog financijskog sustava u nadolazećem desetljeću.
