Prijedlog EU da skenira privatne poruke radi zaštite djece privremeno je zaustavljen. Plan, koji bi omogućio policiji pristup privatnim komunikacijama kako bi otkrila materijal seksualnog zlostavljanja djece (CSAM), naišao je na snažan otpor građana, tech kompanija i zagovornika privatnosti.
Masovan otpor prijedlogu za skeniranje privatnih poruka
Države članice Europske unije nisu uspjele postići dogovor o spornom prijedlogu, predloženom još 2022. godine. Prema nacrtu, aplikacije za razmjenu poruka morale bi skenirati sadržaj korisnika u potrazi za dokazima o zlostavljanju djece.
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost i organizacije za zaštitu privatnosti upozoravaju da bi to značilo kraj enkripcije i početak masovnog nadzora građana EU. Platforme poput Signala, WhatsAppa i X-a (bivši Twitter) javno su se usprotivile prijedlogu, upozoravajući na narušavanje temeljnih prava korisnika.
Sukob privatnosti i sigurnosti
S jedne strane su tehnološke kompanije i organizacije za privatnost, a s druge policija i grupe za zaštitu djece. Policijske agencije tvrde da bez pristupa enkriptiranim porukama “vode borbu s povezom na očima”.
Ipak, end-to-end enkripcija danas je standard koji omogućuje da samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke. Njezinim probijanjem, upozoravaju stručnjaci, milijuni legitimnih komunikacija bili bi izloženi nadzoru i zloupotrebama.
EU traži kompromisno rješenje
Europska komisija poziva se na 85 milijuna prijavljenih slučajeva CSAM sadržaja iz 2021. godine. Cilj je zaštititi djecu, ali bez ugrožavanja prava na privatnost.
Danska, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, predstavila je novi nacrt zakona. On predlaže skeniranje na strani klijenta (client-side scanning), kako bi se zadržala enkripcija. No, zagovornici privatnosti upozoravaju da je i ta metoda rizična jer otvara vrata manipulaciji i zloupotrebi podataka.
Podjele među državama članicama
Unutar EU postoje duboke podjele. Njemačka i Poljska protive se obveznom skeniranju, dok ga Francuska, Danska, Španjolska i Švedska podržavaju.
Čak i unutar pojedinih vlada postoje neslaganja. Ministarstva unutarnjih poslova žele šire ovlasti za policiju, dok pravna i digitalna ministarstva upozoravaju na ugrožavanje građanskih sloboda i povredu prava na privatnost.
Privatnost građana za sada pobjeđuje
EU prijedlog za skeniranje privatnih poruka zasad je zaustavljen, piše Zimo dnevnik. Dok institucije pokušavaju pronaći ravnotežu između zaštite djece i zaštite privatnosti, građani i stručnjaci jasno poručuju – sigurnost ne smije značiti masovni nadzor.
Borba između privatnosti i sigurnosti u digitalnom dobu očito se nastavlja, a ishod će oblikovati budućnost internetskih prava u Europi.
