Europsko tržište rada ušlo je u novu fazu stabilnosti. Prema podacima Eurostat, u 2024. godini zaposlenost u EU dosegnula je 76,1% populacije u dobi od 20 do 64 godine, što je najviša razina od početka praćenja 2009. godine.
To u apsolutnim brojkama znači oko 197,7 milijuna zaposlenih, uz kontinuirani rast – 0,3 postotna boda više nego godinu ranije i 0,8 bodova više u odnosu na 2023.
Drugim riječima, europsko tržište rada trenutno pokazuje otpornost unatoč usporavanju gospodarstva i globalnim neizvjesnostima.
Velike razlike među državama članicama
Iza prosjeka kriju se značajne razlike. Najvišu zaposlenost bilježe:
- Malta: 83,6%
- Nizozemska: 83,4%
- Češka: 82,9%
Na drugoj strani ljestvice nalaze se:
- Italija: 67,6%
- Rumunjska: 69%
- Grčka: 71%
Velike ekonomije poput Njemačke (81,1%) i Francuske (75,5%) pokazuju stabilne, ali različite dinamike, dok je Hrvatska s 74,4% ispod prosjeka EU-a.
Rodni jaz
Na razini EU, zaposlenost muškaraca iznosi 80,9%, dok je kod žena 71,3%.
To znači da jaz iznosi oko 9,6 postotnih bodova.
Najveće razlike bilježe:
- Italija: čak 19,1 bod
- Rumunjska: 18,7 bodova
- Grčka: 17,4 boda
S druge strane, zemlje poput Estonije i Litve gotovo su eliminirale razliku – u Litvi žene čak imaju nešto višu stopu zaposlenosti od muškaraca.
Gdje je Bosna i Hercegovina
Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU, usporedba s europskim tržištem rada jasno otkriva dubinske strukturne razlike. Prema metodologiji Eurostat (dobna skupina 20–64), procjene pokazuju da se stopa zaposlenosti u BiH kreće znatno ispod europskog prosjeka, dok službeni podaci Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine dodatno potvrđuju slabiju aktivaciju radne snage.
Prema Agencije za statistiku BiH, stopa zaposlenosti u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosila je 42,9%, uz stopu aktivnosti od 49,1%, što znači da gotovo polovica radno sposobnog stanovništva uopće ne sudjeluje na tržištu rada .
Ova razina zaposlenosti znatno je niža od prosjeka Europske unije (76,1%), što implicira jaz veći od 30 postotnih bodova – jedan od najizraženijih u Europi.
Ključni problem nije samo nezaposlenost, nego nizak stupanj participacije, odnosno činjenica da veliki dio populacije ostaje izvan radne snage. U usporedbi s EU, gdje je tržište rada fleksibilnije i inkluzivnije, BiH se suočava s kombinacijom:
- visoke neaktivnosti stanovništva
- slabije uključenosti žena na tržište rada
- emigracije radne snage
U ekonomskom smislu, to znači da BiH ne koristi vlastiti radni potencijal, što direktno ograničava produktivnost, investicije i dugoročni rast. Upravo zato razlika između EU i BiH u zaposlenosti nije samo statistička nego fundamentalni indikator razlike u razini razvoja i konkurentnosti.
Rekord EU, upozorenje za BiH
Europska unija postiže rekordne razine zaposlenosti i potvrđuje otpornost tržišta rada.
S druge strane, Bosna i Hercegovina ostaje znatno ispod tog standarda – ne zbog kratkoročnih problema, nego zbog strukturnih ograničenja.
Ako se trendovi ne promijene, jaz između EU i BiH nastavit će rasti ne samo u zaposlenosti, nego i u produktivnosti, prihodima i ukupnoj konkurentnosti.
U tom kontekstu, stopa zaposlenosti EU i BiH postaje jedan od ključnih pokazatelja budućeg ekonomskog razvoja zemlje.
