Gazprom očekuje bolju poslovnu godinu unatoč gubitku europskog tržišta. Ruski plinski div procjenjuje da će mu EBITDA u ovoj godini porasti između šest i sedam posto, zahvaljujući većoj potražnji na domaćem tržištu i rastu izvoza u Kinu.
Prognoza dolazi nakon izazovne 2025. godine. Prihodi Gazproma pali su 8,8 posto, na 9,77 bilijuna rubalja, dok je EBITDA iznosila 2,9 bilijuna rubalja (37,7 milijardi dolara), šest posto manje nego godinu ranije. Istodobno je neto dobit porasla sedam posto, na 1,3 bilijuna rubalja, što pokazuje da kompanija nastavlja prilagođavati poslovanje novim tržišnim okolnostima.
Kina preuzima ulogu ključnog kupca
Prije početka rata u Ukrajini Europa je bila najvažnije izvozno tržište Gazproma. Sankcije, prekid većine isporuka i političke napetosti prisilili su kompaniju da ubrza zaokret prema Aziji.
Gazprom sada očekuje rast isporuka na ruskom tržištu od dva do četiri posto, ali najveći potencijal vidi u Kini. Zamjenik izvršnog direktora Famil Sadigov najavio je da kompanija tijekom 2026. očekuje daljnje povećanje izvoza na kinesko tržište.
Ipak, širenje suradnje nije bez prepreka. Pregovori s kineskim partnerima i dalje ovise o dogovoru oko cijena i komercijalnih uvjeta, što usporava dio planiranih projekata.
Plinovod koji mijenja energetsku kartu Azije
Gazprom je prošle godine plinovodom Snaga Sibira isporučio Kini 38,8 milijardi kubnih metara plina, što je 24,8 posto više nego godinu prije.
Time je Kina postala važniji kupac ruskog plina od većine europskih tržišta zajedno. Rusija je u međuvremenu izrasla u najvećeg dobavljača prirodnog plina Kini, računajući isporuke plinovodima i ukapljenim prirodnim plinom (LNG).
Dvije zemlje već su dogovorile povećanje godišnjeg kapaciteta plinovoda Snaga Sibira za dodatnih šest milijardi kubnih metara, čime bi ukupne isporuke dosegnule 44 milijarde kubnih metara godišnje.
Gazprom istodobno nastavlja pripreme za projekt Snaga Sibira 2, koji bi preko Mongolije mogao omogućiti isporuku dodatnih 50 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Europa ostaje izgubljeno tržište
Najveći izazov za Gazprom više nije proizvodnja nego pronalazak tržišta koje može nadomjestiti Europu. Kineska potražnja raste, ali još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti prihode koje je kompanija godinama ostvarivala na europskom tržištu.
Istodobno, Europa ubrzano diversificira opskrbu povećanjem uvoza LNG-a i jačanjem suradnje s drugim dobavljačima. Time se smanjuje mogućnost da se Gazprom u dogledno vrijeme vrati na nekadašnje pozicije.
Strategija koja određuje budućnost kompanije
Za Gazprom rast izvoza u Kinu više nije razvojna prilika nego strateška nužnost. Budući rast kompanije ovisit će o uspješnosti pregovora s kineskim partnerima, razvoju nove plinske infrastrukture i sposobnosti da dugoročno nadoknadi gubitak europskih kupaca.
Za investitore i energetski sektor to je jasan pokazatelj da se globalna trgovina prirodnim plinom trajno mijenja. Težište ruskog izvoza sve se više seli prema Aziji, dok Europa ubrzano gradi energetski sustav s manjom ovisnošću o ruskom plinu.
