Nakon Foče u Bosni i Hercegovini, javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za hidroelektranu Buk Bijela održana je i u Plužinama, Crna Gora. Projekt se provodi u suradnji elektroprivreda Republike Srpske i Srbije te je strateški usmjeren na jačanje proizvodnje obnovljive energije u regiji.
Akumulacijsko jezero i tehnički parametri
Prema projektu, akumulacijsko jezero dugotrajno bi imalo oko 11,5 kilometara dužine, s kapacitetom od gotovo 16 milijuna kubičnih metara vode. Brana bi bila visoka 57 metara i imala krunu dugu 187 metara.
Investitori projekt vide kao značajnu priliku za razvoj lokalne infrastrukture i otvaranje novih ekonomskih mogućnosti, dok lokalne vlasti naglašavaju potencijal za turizam i industrijski rast.
Ekološke zabrinutosti
Ekološki aktivisti upozoravaju na dugoročne posljedice za okoliš. Posebna zabrinutost postoji zbog moguće ugroze kanjona rijeke Tare i bioraznolikosti rijeke Drine i njenih pritoka.
“Riba mladica, čije je stanište ovdje zastupljeno s oko 40 posto ukupne populacije, mogla bi biti potpuno uništena u roku od deset godina nakon formiranja akumulacije”, upozorio je Vuk Ivković iz Crnogorskog društva za ekologiju.
Stručna procjena utjecaja
Članovi tima koji rade na Studiji utjecaja na okoliš tvrde da hidrološki modeli ne ukazuju na značajne negativne promjene u toku rijeka.
“Utjecaj hidroelektrane Buk Bijela usporediv je s onim koji postoji desetljećima nakon izgradnje hidroelektrane Piva. Ne očekuje se dodatno ugrožavanje toka Tare niti turizma, jer rafting aktivnosti ostaju nepromijenjene”, kaže Danilo Mrdak, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Podgorici.
Predsjednik općine Plužine, Slobodan Delić, dodaje:
“Nakon više od 40 godina na području Pive razvijen je park prirode, što pokazuje da projekt ovakvog tipa ne mora imati negativne posljedice.”
Zaštita prirodnih resursa
Elektroprivreda Republike Srpske ističe kako je planirana izgradnja mrjestilišta za mladicu i pastrvu, što je uvjet za izdavanje okolišne dozvole. Goran Ninković, direktor Direkcije za investicije ERS-a, potvrđuje:
“Mjere za očuvanje prirodnih resursa integralni su dio projekta.”
Projekti se provode u skladu s međunarodnim standardima, a očekuje se i izdavanje konačne okolišne dozvole u narednom razdoblju.
Financijski i ekonomski značaj
Kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane položen je prije pet godina, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 250 milijuna eura. Projekt financiraju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije.
Ekonomisti ističu da ovakvi infrastrukturni projekti doprinose lokalnom zapošljavanju, razvoju energetskog sektora i jačanju regionalne energetske sigurnosti.
