U 2026. godini, dok Bosna i Hercegovina korača prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, Hrvatska stoji pred tihim, ali ključnim strateškim pitanjem. Hoće li njezine luke ostati tek usputne stanice ili će postati generatori regionalne moći?
Analiza Geoekonomskog ureda i istraživanja provedena na Sveučilištu u Mariboru upućuju na to da se jedan od odgovora krije u – revalorizaciji Šibenika.
Dugo vremena zarobljen u „turističkoj monokulturi“, Šibenik je zanemario svoju prirodnu geoekonomsku ulogu – biti pomorska vrata za za Livno i njegovu zaleđinu u Bosni i Hercegovini.
Livno, Tomislavgrad i Kupres nisu samo “zaleđe” u geografskom smislu. Oni su energetski i sirovinski bazeni s ozbiljnim potencijalom za drvnu, prerađivačku i energetsku industriju. Taj se potencijal, međutim, trenutačno guši visokim troškovima prijevoza i fragmentiranom infrastrukturom.
Pruga od milijardu eura: trošak ili strateški štit?
Glavna prepreka dubljoj geoekonomskoj integraciji Hrvatske i livanjskog zaleđa jest zastarjela i nedovoljno razvijena infrastruktura.
Projekt modernizacije i izgradnje željezničke pruge Knin – Livno, čija se vrijednost procjenjuje na iznos između 700 milijuna i 1,05 milijardi eura, ne bi se trebao promatrati samo kroz klasične tablice povrata investicije (ROI).
Ova pruga je infrastrukturni „kralježnički stup“ i ulaganje u:
- nacionalnu sigurnost;
- ekonomsku otpornost;
- pozicioniranje Hrvatske i BiH na novu kartu robnih tokova!
U trenutku kada regionalni rivali aktivno preusmjeravaju robne tokove i grade vlastite koridore, logistička vertikala Šibenik – Knin – Livno postaje brana dugoročnoj marginalizaciji hrvatskog, ali i dijela bosanskohercegovačkog logističkog prostora.
Šibenik kao “agilna boutique luka”
Za razliku od Rijeke i Ploča, koje vode bitku za kontejnere i masovne tokove, Luka Šibenik se u 2026. profilira kao “agilna boutique luka” – fokusirana na:
- specijalizirane terete;
- drvnu industriju;
- prerađivački sektor iz Bosne i Hercegovine;
- fleksibilne, brze i srednje tonažne pošiljke;
U tom modelu Šibenik nije konkurent glavnim kontejnerskim hubovima – on je njihov komplement. Njegova prednost leži u agilnosti, prilagodljivosti i kraćim vremenima obrade tereta.
Smart Borders i outsourcing: kako skratiti put do globalnih tržišta
Uz digitalizaciju granica (Smart Borders) i outsourcing administrativnih procesa, Šibenik dobiva novu dimenziju:
- smanjenje zadržavanja na granici;
- ubrzana carinska obrada;
- niži transakcijski troškovi za izvoznike iz BiH;
- predvidiviji logistički lanci.
Na taj način, Šibenik nudi najkraći i najbrži put do globalnih tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka za kompanije iz livanjskog zaleđa, ali i šire Bosne i Hercegovine.
Kilometri pruge i tonaža u lukama: nova mjera “meke moći”
Hrvatska meka moć u Bosni i Hercegovini u 2026. godini više se ne mjeri deklaracijama, konferencijama i političkim porukama. Mjeri se – kilometrima pruge i tonažom u lukama.
Povezivanjem Šibenika s livanjskim zaleđem stvara se:
- koherentna ekonomska regija koja nadilazi državne granice;
- okvir za demografsku opstojnost – jer bez posla i ulaganja nema ni zadržavanja stanovništva;
- mehanizam kojim se neutraliziraju vanjski pritisci kroz jačanje međusobne ekonomske ovisnosti i povjerenja.
Vrijeme je da logistika postane državna doktrina
Ako želimo ozbiljno govoriti o regionalnoj konkurentnosti, napuštanju periferne uloge i podizanju vrijednosti domaćih resursa u BiH i Hrvatskoj, logistikom se više ne možemo baviti usputno.
Vrijeme je da:
- logistika postane instrument državne doktrine;
- infrastrukturni projekti poput pruge Livno – Knin budu tretirani kao strateški resurs, a ne samo proračunski trošak zaobje države;
- Livanjsko zaleđe i Šibenikbudu promatrani kao jedinstven geoekonomski prostor, a ne kao odvojene statističke jedinice.
Livanjsko zaleđe kao industrijsko-energetska baza i Šibenik kao agilna boutique luka i nude upravo model regionalnog partnerstva u kojem se ekonomski interes i sigurnosna logika konačno susreću na istoj pruzi.
