Bosna i Hercegovina u prvih sedam mjeseci 2026. izvezla je robu vrijednu 10,456 milijardi KM, 5,6 posto više nego godinu ranije. No ukupna brojka skriva puno zanimljiviju promjenu.
Izvoz prema Europskoj uniji raste 9,8 posto, dok prema zemljama CEFTA-e pada četiri posto.
Gotovo 77 posto ukupnog robnog izvoza BiH sada završava u EU.
Istodobno je vanjskotrgovinski deficit već dosegnuo 8,073 milijarde KM. Izvoz, dakle, ubrzava – ali vrlo neujednačeno.
EU sve snažnije vuče izvoz
Od siječnja do kraja srpnja BiH je u Europsku uniju izvezla robu vrijednu 8,024 milijarde KM.
Uvoz iz EU porastao je 7,3 posto, na 10,863 milijarde KM. Budući da izvoz raste brže od uvoza, pokrivenost je dosegnula relativno visokih 73,9 posto.
Još je zanimljivija promjena tijekom godine.
U prvom tromjesečju izvoz prema EU rastao je 5,7 posto. Nakon sedam mjeseci stopa je već 9,8 posto. Istodobno se pad izvoza prema CEFTA-i ublažio s 8,7 na četiri posto.
Dakle, smjer se nije promijenio, ali razlika između dvaju tržišta ostaje velika.
Već smo početkom godine pisali kako EU ostaje snažnija strana bh. vanjskotrgovinske bilance. Novi podaci pokazuju da je taj oslonac u međuvremenu postao još snažniji.
CEFTA zaostaje
U prvih sedam mjeseci BiH je u zemlje CEFTA-e izvezla robu vrijednu 1,616 milijardi KM, 4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Uvoz je istodobno blago porastao, za 0,9 posto, na 2,144 milijarde KM.
Kontrast je jednostavan:
EU: izvoz +9,8 posto.
CEFTA: izvoz -4 posto.
Posebno je zanimljivo usporediti te brojke s cijelom 2025. Tada je izvoz prema CEFTA-i porastao 6,4 posto, dok je izvoz prema EU povećan 5,6 posto.
Ove godine slika se okrenula. EU ubrzava, CEFTA se povlači.
Što nosi bh. izvoz?
Odgovor pokazuje koliko je BiH povezana s europskom industrijom.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, među vodećim izvoznim proizvodima u prvom polugodištu bili su izolirane žice, električna energija, konstrukcije od željeza i čelika, rude olova i koncentrati te dijelovi za motorna vozila.
Na primjeru Njemačke ta je struktura još vidljivija. Strojevi i mehanički uređaji, vozila i njihovi dijelovi, namještaj, električna oprema te proizvodi od željeza i čelika nalaze se među vodećim izvoznim skupinama BiH.
Bh. izvoz prema EU zato nije samo trgovina s Europom. Velikim dijelom riječ je o uključenosti domaćih kompanija u europske industrijske lance.
To je prednost dok europske narudžbe rastu. Ali povećava izloženost svakom ozbiljnijem usporavanju europske industrije.
Osam milijardi KM ostaje druga strana priče
Rast izvoza ipak nije dovoljan da smanji ukupni vanjskotrgovinski jaz.
BiH je u sedam mjeseci uvezla robe za 18,529 milijardi KM, 6,8 posto više nego godinu ranije. Deficit je dosegnuo 8,073 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom pala sa 57 na 56,4 posto.
Srpanj dobro pokazuje zašto.
Izvoz je na godišnjoj razini skočio 10,2 posto, ali je uvoz istodobno porastao 10,4 posto. Samo u tom mjesecu razlika između uvoza i izvoza iznosila je oko 1,33 milijarde KM.
To ne poništava dobar izvozni rezultat. Pokazuje koliko izvoz mora rasti da bi počeo ozbiljnije mijenjati ukupnu računicu.
Rast dolazi iz Europe
Novi podaci zato nisu samo još jedna priča o velikom trgovinskom deficitu.
Važnija promjena događa se unutar izvoza.
Od svakih 100 KM robe koju BiH izveze, gotovo 77 KM danas odlazi na tržište Europske unije. Izvoz prema EU raste gotovo deset posto, dok CEFTA ostaje u minusu.
Za bh. kompanije to potvrđuje sposobnost povećavanja prodaje na najvećem i zahtjevnom tržištu. Za gospodarstvo otvara drugo pitanje: koliko je održivo da rast izvoza toliko ovisi o jednom gospodarskom prostoru?
BiH ne treba manje Europe. Treba više proizvoda veće dodane vrijednosti i više tržišta na kojima ih može prodati.
Tek tada rast izvoza neće značiti samo veći promet preko granice, nego i snažniju domaću ekonomiju.
