Vanjska trgovina Bosna i Hercegovina ušla je u 2026. s naizgled pozitivnim signalom, izvoz raste. No kada se brojke stave u kontekst, slika postaje znatno složenija.
Prema podacima Agencija za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do ožujka izvoz je dosegnuo 4,15 milijardi KM, što je tek 0,5% više nego godinu ranije.
Istovremeno, uvoz je porastao na 7,25 milijardi KM (+0,9%).
Rezultat je poznat obrazac: rast postoji, ali nije dovoljno snažan da promijeni strukturu trgovine.
Deficit koji ne popušta
Ključni indikator ostaje nepromijenjen, deficit.
Vanjsko-trgovinski robni deficit iznosio je 3,1 milijardu KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 57,3%.
To znači da više od 40% uvoza i dalje nema pokriće u domaćem izvozu.
Takva struktura nije nova, ali postaje problematična u uvjetima sporog rasta i globalne neizvjesnosti.
EU kao stabilan oslonac
Najvažnije tržište za BiH i dalje je Europska unija — i tu su trendovi pozitivniji.
Izvoz u EU dosegnuo je 3,21 milijardu KM, uz rast od 5,7%, dok je uvoz iznosio 4,22 milijarde KM (+0,9%).
Pokrivenost uvoza izvozom na ovom tržištu iznosi 76%, što je značajno iznad ukupnog prosjeka.
Drugim riječima, upravo EU amortizira dio negativnih trendova ukupne trgovine.
CEFTA: pad koji upozorava
Za razliku od EU, razmjena sa CEFTA zemljama pokazuje slabost.
Izvoz je pao na 643 milijuna KM (−8,7%), dok je uvoz smanjen na 849 milijuna KM (−3,9%).
Iako je pokrivenost relativno visoka (75,8%), pad izvoza signalizira gubitak dinamike na regionalnim tržištima.
To može biti posljedica slabljenja potražnje, ali i jačanja konkurencije.
Strukturni izazov, ne kratkoročna anomalija
Podaci iz prvog kvartala ne ukazuju na nagli šok, već na kontinuitet postojećih slabosti:
- spor rast izvoza
- visoka ovisnost o uvozu
- oslanjanje na ograničen broj tržišta
To su strukturni izazovi koji zahtijevaju dugoročnu strategiju, a ne kratkoročne korekcije.
Stabilnost bez proboja
Vanjska trgovina BiH trenutno funkcionira — ali bez stvarnog iskoraka.
EU tržište drži sustav stabilnim, dok regionalna razmjena slabi, a deficit ostaje visok.
U takvom okruženju, ključno pitanje nije raste li izvoz, nego može li rasti dovoljno brzo da promijeni odnos snaga između izvoza i uvoza.
Jer bez tog pomaka, brojke će se mijenjati, ali struktura će ostati ista.
