Utjecaj umjetne inteligencije sve više nadilazi akademsku i znanstvenu sferu, a posebno se primjećuje u govornom jeziku. Chatbotovi temeljeni na velikim jezičnim modelima (LLM) koriste ogromne količine podataka s interneta. Isto tako, mnoge informacije na kojima su obučeni proizlaze iz dugogodišnjeg rada vodećih stručnjaka i istraživača. Znanstvenici Instituta Max Planck analizirali su više od milijun akademskih predavanja i podcasta. Istraživanjem su otkrili nagao i mjerljiv porast riječi koje češće koristi ChatGPT. Rezultati pokazuju da umjetna inteligencija oblikuje ne samo pisani, već i govorni jezik.
Prilikom pregledavanja 360.000 YouTube emisija i dvostruko više podcasta, potvrđeno je da se izrazi poput “shvatiti”, “naglo” i “pedantan” znatno češće pojavljuju od 2022. godine.
Dugoročne posljedice AI jezika na obrazovanje i društvo
Promjene u jeziku zahvatile su i neformalni govor, neovisno o platformi ili formatu. To pokazuje širenje utjecaja umjetne inteligencije izvan akademske zajednice. Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav trend mogao ugroziti jezičnu i kulturnu raznolikost. S druge strane, slični rezultati iz istraživanja objavljenih u časopisu Science Advances pokazuju nagli porast određenih stilskih izraza u medicinskim radovima objavljenim između 2010. i 2024. godine. Njemačko Sveučilište u Tuebingenu identificiralo je da najmanje 13,5% biomedicinskih radova sadrži obilježja obrade putem LLM-a, što potvrđuje rastući utjecaj AI-a u znanosti i obrazovanju.
Prema pisanju Zimo dnevnika, ova istraživanja otvaraju pitanja o dugoročnim posljedicama na jezik, društvo i poslovnu komunikaciju, pokazujući da umjetna inteligencija više nije ograničena na tehničke sfere, nego oblikuje širi društveni i kulturni kontekst.
