Albanija je prema National Cyber Security Indexu postala najbolje rangirana zemlja svijeta po kibernetičkoj spremnosti. Iza nje su ostali SAD, Njemačka i druge tehnološke sile. Dok Albanija ima 98,33 boda, BiH je na 100. mjestu sa samo 39,17.
Na vrhu globalne ljestvice kibernetičke sigurnosti nema ni SAD-a, ni Njemačke, ni neke od velikih azijskih tehnoloških sila.
Prvo mjesto pripalo je zemlji koja je još 2023. bila tek 54. na svijetu.
Prema aktualnom National Cyber Security Indexu, Albanija je prva među 155 rangiranih država i gospodarstava. Osvojila je 98,33 od mogućih 100 bodova. Češka ima isti broj bodova i nalazi se na drugom mjestu. Kanada i Estonija slijede s 96,67 bodova.
Velike tehnološke sile ostale su daleko iza. Njemačka je 26., SAD 31., Japan 36., a Kina 61.
No za BiH je zanimljivije ono što se događa mnogo bliže.
Dok se jedna balkanska država u samo nekoliko godina probila na svjetski vrh, BiH je ostala na 100. mjestu.
Kibernetička sigurnost postala je albanski prioritet
Današnji rezultat Albanije nije nastao preko noći.
Zemlja je 2023. bila tek na 54. mjestu, a prošle godine na 15. poziciji. Tijekom 2026. nastavila je napredovati sve do samog vrha.
Iza tog uspona stoji zanimljiv paradoks.
Albanija je posljednjih godina bila meta ozbiljnih kibernetičkih napada. Ti incidenti postali su razlog za ubrzano jačanje sustava.
Zemlja je donijela Nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti 2025.–2030., ojačala institucije i razvijala sustave za nadzor, procjenu rizika i odgovor na incidente.
Uz podršku Europske unije modernizirana je i infrastruktura. Fragmentirane procese zamjenjuju centralizirani sustavi koji omogućuju brže otkrivanje prijetnji i reakciju na incidente.
Albanski primjer pokazuje da kibernetička sigurnost ne ovisi samo o veličini gospodarstva ili tehnološkoj moći. Ovisi i o tome koliko je država spremna pretvoriti je u strateški prioritet.
BiH je na 100. mjestu
Upravo tu regionalna usporedba postaje neugodna za Bosnu i Hercegovinu.
Prema aktualnoj NCSI ljestvici, BiH je na 100. mjestu sa samo 39,17 bodova.
Razlika u odnosu na Albaniju iznosi čak 59,16 bodova.
Još više govori usporedba sa susjedstvom.
Slovenija je 15. sa 89,17 bodova. Sjeverna Makedonija nalazi se na 30. mjestu, Hrvatska na 35., Srbija na 40., a Crna Gora na 48. poziciji.
BiH je daleko iza svih njih.
To pokazuje koliko BiH zaostaje za susjednim zemljama u razvoju kibernetičke sigurnosti. Dok zemlje regije grade institucionalne kapacitete, BiH ostaje u donjem dijelu globalne ljestvice.
BiH se digitalizira brže nego što se štiti
Još jedan podatak možda je važniji od samog 100. mjesta.
NCSI uz kibernetičku spremnost prati i razinu digitalnog razvoja države.
BiH za digitalni razvoj ima rezultat 53,25, dok joj je rezultat kibernetičke sigurnosti samo 39,17.
Razlika iznosi više od 14 bodova.
Prema metodologiji indeksa, rezultat pokazuje da razvoj kibernetičke sigurnosti u BiH zaostaje za razinom digitalnog razvoja.
Drugim riječima, digitalizacija napreduje brže od sposobnosti sustava da je zaštiti.
Kod Albanije je situacija potpuno suprotna. Njezin rezultat kibernetičke spremnosti znatno je viši od razine digitalnog razvoja.
To je možda i najvažnija poruka cijele ljestvice.
Digitalizirati javne usluge, poslovanje i infrastrukturu nije dovoljno. Što je više procesa povezano s digitalnim sustavima, veća je i potencijalna cijena njihove ranjivosti.
Što NCSI zapravo mjeri?
Prvo mjesto Albanije ipak treba pravilno tumačiti.
NCSI, koji razvija estonska e-Governance Academy, ne tvrdi da je Albaniju najteže hakirati niti da ima najmoćniju kibernetičku obranu na svijetu.
Indeks mjeri provjerljive nacionalne kapacitete za sprječavanje kibernetičkih prijetnji i odgovor na incidente.
Analiziraju se zakonski i institucionalni okvir, zaštita kritične infrastrukture te upravljanje incidentima i krizama. Procjenjuju se i borba protiv kibernetičkog kriminala, stručni kapaciteti i međunarodna suradnja.
Zato je preciznije reći da je Albanija najbolje rangirana država prema NCSI-ju, a ne apsolutno najsigurnija država svijeta.
Ta razlika ne umanjuje njezin rezultat.
Kibernetička sigurnost može se brzo unaprijediti
Prije samo nekoliko godina Albanija je bila daleko od svjetskog vrha.
Danas je ispred država s mnogo većim gospodarstvima, tehnološkim sektorima i proračunima. BiH je u isto vrijeme na 100. mjestu.
Razlika između njih zato nije samo 59 bodova na jednoj međunarodnoj ljestvici. Pokazuje koliko brzo kibernetička sigurnost može napredovati kada država izgradi institucije, strategiju i sposobnost odgovora na prijetnje.
U gospodarstvu koje sve više ovisi o digitalnim sustavima, kibernetička zaštita više nije samo posao IT odjela.
Postaje pitanje funkcioniranja države, zaštite kompanija i povjerenja u cijelu digitalnu ekonomiju.
