Nezaposlenost mladih ponovno raste. U svijetu je bez posla 67 milijuna ljudi u dobi od 15 do 24 godine, dok ih više od 257 milijuna niti radi niti se obrazuje. Novi problem tek dolazi – umjetna inteligencija mijenja upravo poslove preko kojih su mladi tradicionalno ulazili na tržište rada.
Prvi posao nikada nije morao biti posao iz snova.
Trebao je biti početak.
Mjesto na kojem se stječe iskustvo, uči kako funkcionira kompanija i prvi put pretvara obrazovanje u stvarnu tržišnu vrijednost. Upravo taj prvi korak danas postaje sve teži.
Globalna nezaposlenost mladih porasla je u 2025. na 12,4 posto, s 12,3 posto u 2023. godini. To znači da je bez posla bilo oko 67 milijuna mladih u dobi od 15 do 24 godine.
Na prvi pogled, rast od 0,1 postotnog boda ne djeluje dramatično. Iza njega se, međutim, krije mnogo ozbiljniji problem.
Prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada, situacija se pogoršala u osam od 11 svjetskih podregija. Istodobno raste broj mladih koji ostaju potpuno izvan svijeta rada i obrazovanja.
Oko 20 posto mladih u svijetu, odnosno više od 257 milijuna ljudi, nije zaposleno niti uključeno u obrazovanje ili osposobljavanje.
To je svaki peti mladi čovjek.
Nezaposlenost mladih raste i u bogatim zemljama
Najvišu stopu nezaposlenosti mladih u 2025. imale su arapske države, 26,2 posto. Slijedi sjeverna Afrika s 22,6 posto.
Ali novi podaci pokazuju da problem nije ograničen na slabije razvijena gospodarstva.
Neka od najvećih pogoršanja zabilježena su upravo u bogatijim zemljama.
U Sjevernoj Americi stopa je između 2023. i 2025. porasla s 8,3 na 9,8 posto. U sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi dosegnula je 15 posto.
Iza pogoršanja stoji kombinacija sporijeg gospodarskog rasta, geopolitičkih napetosti i slabijeg otvaranja radnih mjesta.
No mijenja se još nešto.
Sama struktura poslova.
Nestaje stepenica preko koje se ulazilo na tržište rada
Put u karijeru desetljećima je bio prilično predvidljiv.
Završite školu ili fakultet. Dobijete juniorsku poziciju. Obavljate jednostavnije zadatke, stječete iskustvo i postupno preuzimate složeniji posao.
Ta ljestvica sada gubi prve prečke.
ILO upozorava na smanjivanje broja poslova srednje razine kvalifikacija. Među njima su administrativna, uredska, prodajna i određena proizvodna zanimanja.
Upravo su takvi poslovi mladima često omogućavali prvi ulazak na tržište rada.
Ako nestane početna pozicija, problem nije samo što mlada osoba danas nema posao. Problem je što nema gdje steći iskustvo potrebno za posao koji će se tražiti sutra.
Tu se nezaposlenost mladih izravno susreće s umjetnom inteligencijom.
AI mijenja upravo poslove na kojima se stjecalo prvo iskustvo
Umjetna inteligencija nije glavni uzrok današnje globalne nezaposlenosti mladih. ILO, međutim, upozorava da bi mogla dodatno pojačati pritisak.
Procjenjuje se da 6,1 posto poslova koje trenutačno obavljaju osobe od 15 do 29 godina pripada zanimanjima najizloženijima promjenama povezanima s umjetnom inteligencijom.
Kada bi samo deset posto tih radnih mjesta potpuno nestalo, oko 5,6 milijuna mladih radnika moglo bi ostati bez posla, promijeniti karijeru ili napustiti tržište rada.
To nije prognoza da će AI ukinuti 5,6 milijuna poslova. Riječ je o scenariju koji pokazuje razmjere mogućeg rizika, posebno u zemljama s visokim prihodima.
Problem je i u tome koje zadatke tehnologija može najlakše preuzeti.
Administracija, osnovna analiza, obrada podataka, priprema dokumenata i jednostavniji uredski poslovi često su bili zadaci početnika.
Danas ih je sve lakše automatizirati.
Kako postati senior ako kompanijama više ne trebaju juniori?
Tu nastaje paradoks za poslodavce.
Automatiziranje juniorskog posla danas može smanjiti troškove. Kompanijama će za pet ili deset godina ipak trebati iskusni stručnjaci.
Odakle će doći ako mladi više nemaju priliku postati iskusni?
AI zato pred poslodavce ne postavlja samo pitanje koliko početnih poslova mogu automatizirati. Postavlja i pitanje kako će stvarati sljedeću generaciju stručnjaka.
To bi moglo promijeniti samu ideju juniorske pozicije.
Početnici možda više neće provoditi prve godine radeći repetitivne zadatke. Morat će ranije učiti koristiti i provjeravati AI alate, razumjeti poslovni kontekst, rješavati probleme i komunicirati s ljudima.
Od mladih će se na početku karijere tražiti više.
Ali više će se morati tražiti i od kompanija. Mentorstvo, pripravnički programi i razvoj zaposlenika postaju važniji ako nestaju tradicionalni načini stjecanja iskustva.
Ne nestaju svi poslovi
Slika ipak nije potpuno negativna.
Dok se dio tradicionalnih zanimanja smanjuje, potražnja raste u visokokvalificiranim područjima. ILO posebno izdvaja znanost, inženjerstvo, zdravstvo i informacijsku tehnologiju.
To pokazuje da se ne događa jednostavan nestanak rada.
Mijenja se vrijednost pojedinih znanja i vještina.
Problem je brzina te promjene.
Ako obrazovni sustavi i kompanije ne uspiju dovoljno brzo pripremiti mlade za poslove koji rastu, tržište bi moglo imati dva problema istodobno: nezaposlene mlade i poslodavce koji ne mogu pronaći potrebne radnike.
U BiH je nezaposleno 30,1 posto mladih
Za Bosnu i Hercegovinu globalno upozorenje ima dodatnu težinu.
Prema najnovijim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine u prvom tromjesečju 2026. iznosila je 30,1 posto.
Samo kvartal ranije bila je 27,9 posto. To je rast od 2,2 postotna boda.
Ukupna stopa nezaposlenosti u BiH istodobno je iznosila 11,4 posto. Drugim riječima, stopa među mladima bila je oko 2,6 puta viša.
Još je upečatljivija usporedba sa svijetom.
Globalna stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 12,4 posto u 2025. godini. Aktualna stopa u BiH više je nego dvostruko viša.
Za BiH to nije samo pitanje zaposlenosti. Otežan ulazak mladih na tržište rada dugoročno otvara pitanja raspoloživosti radne snage, produktivnosti i sposobnosti gospodarstva da zadrži mlade radnike.
Imati posao nije uvijek dovoljno
Globalna statistika skriva još jedan problem.
U zemljama s nižim prihodima mnogi mladi jednostavno si ne mogu priuštiti dugo tražiti odgovarajući posao. Prihvaćaju ono što mogu pronaći.
ILO procjenjuje da je gotovo devet od deset mladih radnika u zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima zaposleno u neformalnoj ekonomiji.
Takav rad često znači slabiju radnu i socijalnu zaštitu.
Zato niska službena nezaposlenost sama po sebi ne znači i zdravo tržište rada.
Nije pitanje samo imaju li mladi posao.
Važno je kakav posao imaju i omogućuje li im on izgradnju karijere.
Prvi posao postaje važniji, a ne manje važan
Najveći rizik novih trendova možda nije u tome da će umjetna inteligencija jednostavno zamijeniti milijune mladih radnika.
Problem nastaje ako tehnologija ukloni upravo mjesta na kojima su mladi učili kako postati dobri radnici.
Kompanije će sasvim racionalno automatizirati zadatke koje tehnologija može obaviti brže i jeftinije. Ali dugoročno će morati odgovoriti na pitanje koje se ne može tako jednostavno automatizirati.
Kako od osobe bez iskustva stvoriti stručnjaka ako joj nitko ne pruži priliku da iskustvo stekne?
Globalnih 67 milijuna nezaposlenih mladih zato nije samo još jedna statistika tržišta rada.
To je upozorenje da prvi korak u karijeri postaje sve viši upravo u trenutku kada bi mladima trebao biti najdostupniji.
